Proces proizvodnje organske hrane kontroliran je od samog početka.

Organska hrana proizvodi se na ekološki čistom i zdravom zemljištu, u čistom okruženju. Izrasta iz organskog sjemenja, proizvedena je bez upotrebe pesticida i umjetnog gnojiva, nije tretirana ionizirajućim zračenjem, industrijskim rastvaračima ili kemijskim aditivima, ne sadrži genetski modificirane organizme (GMO), te tijekom skladištenja nije bila podvrgnuta tretiranju. Najčešće govorimo o organski uzgojenom voću i povrću, ali i hrani životinjskog podrijetla (meso, jaja i mliječni proizvodi), ukoliko su životinje othranjene na zdrav i prirodan način, te im u prehranu nisu dodavani antibiotici i hormoni rasta.

Organski proizvedena hrana u velikom postotku sadrži više hranjivih tvari, vitamina, minerala i proteina.

Kako prepoznati organski uzgojene namirnice?

Voćke iz konvencionalnog uzgoja poželjnog su izgleda. Nešto su veće, gotovo savršenog oblika, sjajnije, te djeluju sočnije. Iako "umjetno lijepe", miris i okus im je znatno oslabljen. Voće i povrće koje je ekološki izraslo i nije tretirano, obično je manjih dimenzija, ne tako lijepog izgleda, s ponekim oštećenjem ili nesavršenosti. Intenzivnijeg je mirisa i okusa. Nikad ne dolazi sirovo i nezrelo na police prodavaonica, nego tek onda kad je potpuno spremno za konzumiranje i kad je potpuno završen prirodni ciklus rasta.

Iako nije pravilo, gledajte da je voće i povrće različitih boja, veličina i oblika. Zanemarite ako je malo udareno, ili na nekim mjestima prezrelo.

Rok trajanja namirnica iz konvencionalnog uzgoja je znatno produžen, dok je namirnice iz organskog uzgoja dobro konzumirati čim prije i što svježije, s obzirom da se bez tretiranja ne mogu dugo održati.

Još uvijek je "najsigurnije" kupovati domaću hranu, odnosno sezonsko voće i povrće. Kad naiđete na voće ili povrće kojemu nije sezona, vjerojatno je proizvod koji se uvozi ili se razvija u rasadnicima, dakle velika je mogućnost da se radi o GMO-u. Uz to, GMO hrana je prilično jeftina, ali je nerijetko upakirana u skuplju ambalažu.

Kad se radi o namirnicama iz uvoza, dobro je informirati se u kojim zemljama je dozvoljen uzgoj GMO namirnica.


Gdje nabaviti organski uzgojene namirnice?

Organska proizvodnja je, za razliku od privatnog povrtlarstva, regulirana zakonom. U Europskoj uniji i mnogim državama svijeta, proizvođač organske hrane treba imati certifikat za organsku proizvodnju. To znači da hrana mora biti proizvedena po standardima propisanim na državnom ili međunarodnom nivou. Certifikat se izdaje na godinu dana te je kontrolu potrebno provoditi barem jednom godišnje.

Osim u specijaliziranim trgovinama, organsku se hranu može nabaviti na tržnici ili kod poznanika na selu. Ipak, ako su voće, povrće ili meso uzgojeni na maloj farmi, to ih ne čini nužno organskim. Stoga, kupujete li od "kumice na placu", svakako porazgovarajte o metodama koje su korištene pri uzgoju, kako biste bili sigurni što kupujete.

Oznake

• Oznaka "100% organska hrana" - svi sastojci u proizvodu moraju u potpunosti biti organski.

• Oznaka "organska hrana" - najmanje 95% čiste organske hrane u proizvodu.

100% i 95% organski proizvodi na deklaraciji trebaju imati potreban žig. Prema zakonu Europske unije, ekološka hrana biljnog i životinjskog podrijetla označava se EU logotipom za ekološku proizvodnju. Uz to, na deklaraciji mora postojati certfikacijski kodni broj.

• Oznaka "hrana s organskim sastojcima" – najmanje 70% organske hrane (nema žiga).

• Hrana sa manje od 70% organskih materija ne može i ne smije imati natpis "organsko".

Potražite broj na naljepnici proizvoda – PLU (Product Lookup Number):

- Ako je PLU četveroznamenkasti broj koji počinje sa 3 ili 4, to znači da proizvod nije GMO, ali je nastao na farmi koja koristi kemikalije i pesticide.

- Ako broj na naljepnici ima pet znamenki koje počinju sa 9, to znači da je proizvod organski, uzgojen bez kemikalija, pesticida, odnosno genetske modifikacije.

- Proizvodi označeni peteroznamenkastim brojem koji počinje brojem 8 su GMO usjevi. Oni su neprirodno uzgojeni, uz primjenu genetske modifikacije.


Razlika između oznaka "eko", "bio" i "organsko"

Ekološko (eko), biološko (bio) i organsko kao oznake za organske usjeve i proizvode u određivanju kvalitete hrane - imaju isto značenje.

Riječ bio je germanskog porijekla i koristi se u germanskom govornom području, organsko u anglosaksonskom području, a neke zemlje koriste termin ekološko, ali također znaju koristiti i bio ili organski.

Pogrešno je ove termine miješati s prirodnim i lokalnim, jer termini prirodno i lokalno ne moraju značiti organsku proizvodnju.

Cijena organskih namirnica

S obzirom da je proces proizvodnje organskih namirnica skuplji i kompleksniji, organske namirnice često imaju znatno višu cijenu od onih iz konvencionalnog ili nekontroliranog uzgoja.

Koje namirnice je usprkos cijeni poželjno kupovati iz organskog uzgoja?

Voće i povrće koje zadržava najviše pesticida su; krumpir, paprika, cherry rajčice, celer, kelj, špinat, raštika, mahune, zelena salata, jabuke, kruške, breskve, nektarine, jagode, trešnje, grožđe. Od namirnica životinjskog podrijetla, iz organskog uzgoja nastojte nabavljati govedinu i mlijeko.

Najmanje osjetljive namirnice su; luk, kukuruz šećerac, grašak, batat, kupus, plavi patlidžan, šparoge, banane, mango, dinje, kiwi, grejp, ananas, avokado, papaja.

Kako konzumirati svježe voće i povrće koje nije iz organskog uzgoja?

Osim obaveznog pranja voća i povrća, guljenje namirnice eliminira velik postotak udjela ostataka pesticida u njoj.

Ako ste u prilici birati isljučivo hranu iz organskog uzgoja – odlično, no nema razloga da voće i povrće uopće ne jedete ili ga jedete u manjoj mjeri samo zato jer niste u prilici svaki put kupiti organsko. U konvencionalnom uzgoju, Svjetska zdravstvena organizacija prati i strogo regulira dozvoljenu razinu štetnih sastojaka.


Više:

Kako prepoznati organsko jaje