BRONHITIS U DJECE
Tema bronhitisa vrlo je opsežna, pa ćemo se ovaj put pozabaviti onim što se zove "akutni bronhitis". Zimi je to u pedijatrijskim ordinacijama gotovo svakodnevni problem!
Pod tim pojmom mislimo na upalne bolesti "donjih dišnih puteva", od dušnika i glavnih bronha, što se dalje razgranjuju u čitavo stablo sitnih i uskuh dišnih cjevčica, koje dovode zrak u plućne mjehuriće ili alveole.
Bronhitis se obično nadovezuje na neku akutnu "prehladnu" bolest gornjih dišnih puteva, poput hunjavice, upale ždrijela ili grkljana, a uzrok su im razni RESPIRATORNI VIRUSI.
Bakterijski bronhitisi su rijetkost i obično nastaju nakon virusne upale, kad se na virusima oštećenu sluznicu nasele bakterije.
No, uzrok bronhitisa može biti i nezarazan, kao što je mineralna ili biljna prašina, hlapljenje jakih kiselina i drugih kemikalija, razni okolišni faktori, ali najrašireniji je DUHANSKI DIM!
Rekli smo da bronhitisu prethodi obično neka bolest gornjih dišnih puteva, pa su simptomi obično hunjavica, zimica, slabost, povišena temperatura, bolovi u leđima, mučnina, grlobolja... Uz to ide i KAŠALJ. U početku je suh i neproduktivan, a poslije nekoliko dana uz iskašljaj.
Sluznica bronha je, naime, najprije oštećena virusima, u nju "navali" krv, kažemo da je hiperemična- dolaze brojni leukociti i drugi obrambeni faktori, pa brojne žlijezdeu sluznici dišnih puteva počnu producirati sluz u prekomjernoj količini, kao neku vrstu zaštitnog pokrova. Stanice dišnih puteva na površini imaju sitne trepetiljke, koje tu sluz i sve druge "strane faktore" tjeraju prema usnoj šupljini. To je dodatan podražaj na kašalj, da bi se ta sluz uklonila. Dakle, nakon nekoliko dana iskašljaj postaje obilniji, jako sluzav ili gnojan.
Gnojan iskašljaj upućuje na bakterijsku superinfekciju- koja je nastala NAKON oštećenja sluznice virusima ili drugim faktorima.
Kod nekih se bolesnika javljaju pečenje i bol iza grudne kosti, temperatura bude obično povišena 38- 39 *C 3-5 dana, a duža vrućica ili vrijednost više od 39 *C upućuju na možebitnu upalu pluća.
Kod djece koja imaju neku drugu respiratornu bolest ili astmu, može se pojaviti i otežano disanje. Dječji dišni putevi su mali i nedovoljno razvijeni, pa nakupljanje sekreta u dišnim putevima otežava prolazak ili izlazak zraka, što je dodatni napor za mišiće, koji provode disanje, pa se oni jako naprežu, što je i vidljivo promatranjem grudnog koša djeteta.
Kako kod tih opisanih upalnih procesa obično sudjeluje cijeli sustav dišnih cijevi, obično govorimo o akutnom TRAHEOBRONHITISU (zahvaćen je i dušnik i bronhi).
LIJEČENJE:
mirovanje dok ne "padne" temperatura, obilno uzimanje tekućine u obliku domaćih napitaka- čajeva, sokova, vode, jer to najbolje olakšava iskašljavanje, bolje od raznih biljnih sirupa. Ako je kašalj jako nadražajan i suh, u početku 3-4 dana treba uzeti neko sredstvo za UMIRENJE KAŠLJA, da bi se dijete moglo odmoriti i spavati noću. Kad počne iskašljavanje- obično za 4-5 dana, počinje se davati i koji biljni sirup za iskašljavanje. Ako je moguće, dobro je provoditi INHALACIJE FIZIOLOŠKE OTOPINE. Treba svakako kod jačeg kašlja i povišene temperature, a posebno ako uz to postoji i otežano disanje- konzultirati djetetova liječnika, da procjeni treba li primijeniti antibiotik (ako je poremećena krvna slika ili drugi nalazi krvi, gnojni iskašljaj i dugotrajna vrućica). Potrebno je također razlučiti bronhitis od upale pluća.
Kod OBIČNOG virusnog bronhitisa (normalni leukociti, CRP, SE) antibiotik obično nema nikakve koristi, pa bi trebalo izbjegavati "rutinsku" primjenu antibiotika.
Što se tiče okoline djeteta, treba paziti na čist i vlažan zrak- ne pregrijavati prostoriju u kojoj dijete boravi, češće je prozračivati, a ako je vanjska temperatura viša od "nule", nema magle ili vjetra- slobodno se dijete može izvoditi na svježi zrak u šetnju ili igru.
Kod male djece do otprilike 4 godine bronhitis nije rijetkost, no ukoliko je svaki put praćen otežanim disanjem, dugotrajnim kašljem i iskašljavanjem, ili ako u obitelji ima bolesnika od astme, potrebno je uz konzultaciju s liječnikom obaviti pretrage u smislu alergije, da bi se na vrijeme otkrila astma i počelo provoditi liječenje.
