Za životinje, jesen je doba pripreme za zimu. Životinje nisu svjesne što ih očekuje u budućnosti. Za razliku od ljudi, ne mogu predvidjeti posljedice hladnijeg vremena. Pa ipak, po brojnim promjenama koje se kod njih događaju, može se reći da životinje "znaju" da dolazi zima – vrijeme kad vladaju hladnoća i nestašica hrane i vode. Ponašanjem životinja upravlja količina svjetlosti koju primaju.

Na srednjim zemljopisnim širinama (kao kod nas), dani su tijekom jeseni i zime sve kraći. Do ove pojave dolazi svake godine, i ona je rezultat godišnjeg kretanja Zemlje oko Sunca.
Na skraćivanje dana životinje različito reagiraju svojim složenim organizmom.

Razvijenije vrste kao što su ptice i sisavci, promjenu duljine dana registriraju u hipotalamusu, dijelu mozga koji upravlja radom žlijezda. Taj organ brine o lučenju hormona i regulaciji različitih vegetativnih funkcija (vode i minerala u organizmu, metabolizma masti, ugljikovodika i bjelančevina). Hipotalamus na smanjenje duljine dana reagira promjenom lučenja hormona i na taj način utječe na razne sisteme u organizmu.

Oblici prilagodbe organizma na jesenske promjene vrlo su raznovrsne kod životinja. Kod mnogih vrsta, to se naročito odražava na ponašanje i procese koji se odnose na razmnožavanje. Jesen je sezona parenja kod mnogih vrsta jelena, divljih svinja, lisica i drugih životinja, koje imaju na raspolaganju šestomjesečni period izmađu parenja i okota.
Time životinje "osiguravaju" mladuncima dolazak na svijet u proljeće, kad hrane ima u izobilju.

Također, prilagođavanje organizma zbog smanjivanja duljine dana potiče nagon za pojačanim uzimanjem hrane. Na taj se način stvaraju slojevi masti, koje će životinjama pomoći da prezime i izdrže nestašicu hrane kad se smrzne tlo ili ga prekrije snijeg.

Ptice selice, poput roda, lastavica, divljih pataka ili gusaka, koje se zimi ne mogu prehraniti, čeka dug let u toplije krajeve gdje će prezimiti i na proljeće se ponovo vratiti na svoja stara staništa.