Iako se igre loptom spominju još u Homerovim zapisima (7. st. pr. Kr.), smatra se da lopta potječe od srednjoameričkih domorodaca; Olmeka, Maja, Asteka i njihovih bliskih naroda (15. i 16. stoljeće).

Na primjer, napredni Asteci su igre loptom smatrali igrom plemstva, a oble predmete su već tada oblagali - gumom! Naime, miješali su lateks dobiven od kaučukovog drveta i sok biljke ladolež.

Poznato je da su i druge kulture bile upoznate sa loptom i imali su igre loptom puno prije susreta sa civilizacijama Novog svijeta, naročito u Europi te Kini.

Lopte su najčešće okruglog ili jajolikog oblika, a veličina, izgled, materijal izrade, težina i oblik prilagođeni su sportu za koji je namijenjena. Velika većina lopti proizvodi se od gume, ako ne cijele onda samo dio koji podržava oblik, funkciju ili pak unutrašnjost ispunjenu zrakom. Neke se izrađuju ili su se nekad izrađivale od životinjske kože i mjehura, papira, plastike, kamena i tkanina.

Prve nogometne lopte izrađivale su se od svinjskog mjehura i bile su prilično nepravilnog oblika, zbog čega je i njihovo kretanje prilikom udaranja bilo dosta nepredvidivo.

Taj je problem riješio Charles Goodyear, američki kemičar i izumitelj, koji je razvio proces vulkanizacije. Riječ je o kemijsko-tehničkom procesu kojim se kaučuk pod utjecajem pritiska, vremena i temperature pretvara u otpornu gumu. Povijesne 1855. godine nastala je lopta izrađena od vulkaniziranih gumenih ploča lijepljenih po šavovima, dakle na način na koji su lopte izrađivane i stoljeće i pol nakon tog izuma.

Prva nogometna lopta donešena je u Hrvatsku davne 1880. godine, u Županju.