New
Prognoza vremena

HRVATSKI IZUMITELJI I NJIHOVI IZUMI


tehnicki-muzej-tesla-01

Izvor fotografije: Tehnički muzej u Zagrebu


Hrvatski izumitelji i inovatori autori su cijelog niza fantastičnih izuma, ideja i inovacija kojima su zadužili cijelo čovječanstvo. Bilo da su rođeni u Hrvatskoj ili su ovdje živjeli i djelovali predstavljamo neke od genijalnih umova koji su snažno utjecali na razna područja ljudskog djelovanja:
Kravata se smatra izvornim hrvatskim proizvodom. Europom se raširila u 17. stoljeću posredstvom hrvatskih vojnika, na kojima je postala prepoznatljiv modni detalj u Tridesetogodišnjem ratu. Među prvima su je prihvatili Francuzi, pa u njihov jezik dolazi pod nazivom cravate.
Najpoznatiji je izum Fausta Vrančića je Leteći čovjek (lat. Homo volans), konstrukcija padobrana za koji se pretpostavlja da je i iskušan skokom s nekoga tornja u Veneciji. Potkraj 16. stoljeća, Vrančić je pripremio knjigu s crtežima izuma, te njihovim opisima. U knjizi je detaljno prikazana Vrančićeva zamisao, to jest pravokutni drveni okvir na koji je razapeta tkanina, a o koji je ovješen padobranac, što u znatnoj mjeri nalikuje današnjim padobranima.
Benedikt Kotruljević; hrvatski trgovac, ekonomist, diplomat i humanist, izumitelj je dvostavnog knigovodstva. Njegovo djelo Della mercatura et del mercante perfetto, smatra se prvim europskim priručnikom o trgovini i knjigovodstvu.
Najveće hrvatsko znanstveno dostignuće u svjetskoj znanosti je teorija sila i strukture tvari Ruđera Josipa Boškovića. Ovaj hrvatski matematičar, astronom, geodet, fizičar i filozof, isusovac, stvorio je prve točne predodžbe o obliku Zemlje i razradio predodžbe o izgledu svemira. Njegove su se atomističke teorije (Theoria philosophiae naturalis) poslije pokazale točnima u daljnjoj razradi Alberta Einsteina i Nielsa Bohra te današnje kvantne fizike.
Nikola Tesla rođen je u Smiljanu, u Lici, ali je gotovo cijeli život radio u SAD-u, gdje je i ostvario svoje brojne izume (Gromobran, Izmjenični električni generator, Indukcijski ili asinkroni elektromotor, Okretno magnetsko polje, Teslin transformator, Tesline struje, Bežični prijenos energije, Radiokomunikacije, Teslina turbina...)
Intelligiant je vodeni top, koji se danas koristi diljem svijeta. Izum intelligianta značajno je utjecao na razvoj hidrauličkog iskapanja zlata kao i gašenje vatre, ali je i još 150-ak drugih raznih načina uporabe, od suzbijanja prosvjeda do čišćenja spremnika i iskopavanja. Danas je intelligiant poznat kao standardno crijevo za vodu.
Ivan Lupus je bio zapovjednik austrijske fregate "Venus". Izumio je i, 1860. godine, sagradio torpedo, koji je kasnije usavršio britanski strojaski inženjer Robert Whitehead.
Franjo Hanaman, znameniti hrvatski kemičar i metalurg, izumitelj je prve ekonomične električne žarulje s metalnom niti. Žarulje s nitima dobivenim ovim postupkom trošile su samo oko 1,5 W po jednoj Hefnerovoj svijeći, za razliku od žarulja s ugljenom niti, koje su trošile 3-4 W.
  • Parna perilica rublja, modernizirana parna kupelj i hidraulički liftovi/dizala šljunka-Petar Mišković
Petar Mišković bio je hrvatsko-američki izumitelj i hidrauličar, poznat po svojim hidrauličkim pokusima. Kako je njegova supruga Stana inzistirala, pokusi su trebali biti korisni, pa joj je Petar napravio parnu perilicu rublja, a kotao u blizini stvarao je paru za kupelj. Miškovićevi daljnji hidraulički pokusi rezultirali su izumom hidrauličkih liftova/dizala šljunka, koji rade na temelju Bernoullijeva principa, te podižu 6 do 9 metara do brane.
Josip Belušić je 1889. godine, na Svjetskoj izložbi u Parizu, predstavio svoj izum nadjenuvši mu prvotno ime "Velocimeter", a kasnije ga je preimenovao u "Controllore Automatico per Vetture". Belušićev uređaj mjerio je brzinu, odnosno stajanje kola, vremensko trajanje vožnje i stajanje vozila, broj putnika te vrijeme silaska i ulaska putnika.
David Schwarz je od aluminija izgradio zračni brod oblika topovske granate, ispunjen vodikom, dugačak 48 metara, promjera 12 metara, mase 3 560 kilograma, obujma 3 697 m3, a pokretao ga je benzinski motor snage 11,76 kW. Potaknut Schwarzovom idejom, grof Ferdinand von Zeppelin otkupio je projekt s nacrtima, na osnovi kojih je 1900. izradio svoj brod (cepelin) i njime stekao slavu tvorca prvoga zračnoga broda.
Svoj najveći i najpoznatiji izum, automatsku mehaničku olovku, Penkala je prijavio 1906., a nešto kasnije i prvo nalivpero s čvrstom tintom, kao i takozvanu knipsu, držač kojim se pisaljka može zakvačiti za džep. Osim toga, izumio je, patentirao ili usavršio: termos bocu, rotirajuću četkicu za zube, anodne baterije, lijek protiv reume, prašak za pranje rublja, potom i plavilo, koje je u praonicama rublja zamijenilo do tada korišteno bjelilo, sredstvo za uništavanje gamadi, tekući preparat za impregnaciju željezničkih pragova, tlakomjer ili manometar, dinamometar, vagonske kočnice, sastav tračnica, mjerilo protoka. Posebno se bavio materijalima za izradbu gramofonskih ploča, pa je usavršio masu ebonit iz koje su se ploče lijevale, a patentirao je i gramofonsku iglu produljena vijeka trajanja. Izradio je proračune i nacrte turbinskoga kola, helikopterskoga rotora te je patentirao lebdjelicu na zračnom jastuku, mnogo prije no što je prvi takav stroj i izrađen.
  • Puratićevo vitlo ("Power Block" ili "Puretic Power Block") -Mario Puratić
Mario Puratić je rođen u obitelji težaka i ribara. U potrazi za boljim životom, odlazi u Ameriku gdje je godinama radio kao ribar, te je bio upoznat s tadašnom problematikom tog posla. Kako bi olakšao vađenje mreže iz mora, što je u to vrijeme bio najzahtjevniji dio lova, izumio je dio ribolovne opreme nevjerojatne jednostavnosti, koji je promijenio način lova plivaričarskim mrežama diljem svijeta. Taj izum je u ribarstvu ekvivalent izumu struje.
Herman Potočnik je u svojoj knjizi  "Problem svemirskih putovanja - raketni motor" ponudio tehnička rješenja koja su u ono vrijeme iznenađujuće nova i originalna. Ona u cjelini predstavljaju pravi strateški nacrt za ljudski prodor u svemir. Vrlo su dojmljivi njegov projekt raketnog motora i nacrt orbitalne stanice.
Sve je započelo 1892.  kada  je Meichsner od uprave grada Šibenika zatražio dozvolu za izgradnju nove kuće na rijeci Krki. Meichsner je u nadolazećim godinama pripremio nacrte i projekte za izgradnju prve hidroelektrane te dalekovoda za prijenos i gradske mreže za rasvjetu. Sustav je pušten u pogon 28. kolovoza 1895.
Anton Lučić, najpoznatiji je hrvatski naftaš. Svjetsku slavu stekao je po odlasku u SAD. Upotrebljavajući svoj revolucionaran pronalazak, hidrauličnu dijamantnu rotirajuću bušilicu, u Teksasu je 1900. dosegnuo dubinu od 335 metara. Lucasova bušačka metoda omogućila je mnogo dostupniju naftu.
Marcel pl. Kiepach je u Francuskoj patentirao dinamo za rasvjetu vozila. Bio je to električni generator s mehaničkim pogonom samoga vozila. Njegov "mali transformator" za niski napon široko se primjenjivao po sustavu "Kiepach-Weiland", a patentirao je i strujni prekidač na principu strujnog tlaka za rendgen.
  • Električna žarulja s metalnom niti -Franjo Hanamani dr. Aleksandar Justa
Franjo Hanaman je u povijesti tehnike, uz dr. Aleksandra Justa, zabilježen kao jedan  od izumitelja metalne niti za električnu žarulju. Patentirana je 1903. godine. Žarulja s volframovom niti koja se i danas rabi i koja je zamijenila dotadašnju žarulju s ugljenom niti bila je prekretnica u proizvodnji rasvjetnih tijela.
Ivan Vučetić je rođen u Hvaru, ali je emigrirao u Argentinu, gdje je postao šef Odjela za statistiku. Šef policije povjerio mu je zadatak identifikacije počinitelja kaznenih djela metodom antropometrije, tj. na temelju mjerenja dijelova njihovog tijela. Vučetić je ubrzo zapazio sve nedostatke ove metode i razvio je vlastitu metodu klasifikacije otisaka prstiju.
Primijetio je da od velikog broja otisaka koje je skupio nije mogao naći dva istovjetna. Svoju je metodu u početku nazvao "iknofalangometrija", a kasnije joj je promijenio ime u daktiloskopija.
Povijest Vegete započela je 1958. godine u istraživačkom laboratoriju Podravke, pod vodstvom profesorice Zlate Bartl. U svojim počecima ovaj začinski proizvod zvao se Vegeta 40. Već 1959. godine lansirana je na tržište i kako će se kasnije pokazati, nezaustavljivo je krenula putem uspjeha. Danas se Vegeta se prodaje čak u 40 zemalja svijeta i na svih 5 kontinenata.
Ante Maglica je zarađivao kao mehaničar, a u slobodno vrijeme radio je na svojim izumima u garaži. Krajem 1970-ih na tržištu je predstavio ručnu svjetiljku Maglite, koja je zbog kvalitetnog materijala (izrađena je od čvrstog aluminija), dugotrajnosti i jačine svjetlosnog snopa ubrzo postala vrlo popularna među američkom vojskom, policijom i vatrogascima.
Franjo Kajfež je bio doktor kemijskih znanosti, autor je 88 patenata i 150 znanstvenih radova, tvorac je tableta Valium, kod nas poznatog Apaurina (a paure - protiv straha). Bio je član Njujorške Akademije znanosti i, među ostalim, utemeljitelj tehnologije proizvodnje vitamina C.
  • Sumamed - Slobodan Đokić, Gorjana Radoboja-Lazarevski, Zrinka Tamburašev i Gabrijela Kobrehel
Skupina istraživača iz Plive stvorila je novi antibiotik po svemu različit od ostalih do tada primjenjivanih antibiotika. Zbog toga što je bio poseban, dali su mu ime Sumamed - "Suma sumarum medicinae". Tim stručnjaka, predvođen doktorom Slobodanom Đokićem, u sastavu Gorjana Radoboja-Lazarevski, Zrinka Tamburašev i Gabrijela Kobrehel je još 1980. otkrio formulu kemijskog spoja azitromicina koji se pokazao izrazito efikasnim pri terapijskom liječenju bakterijskih infekcija. 1981. spoj je patentiran i stavljen na čekanje da bi ga Pfizerovi stručnjaci ponovno pronašli prelistavajući dokumentaciju patentiranih kemijskih spojeva. Već 1986. Pliva i Pfizer su potpisali ugovor koji je Pfizeru dao ekskluzivna prava za prodaju azitromicina na tržištima SAD-a i Zapadne Europe, dok je Pliva 1988. na tržište Centralne i Istočne Europe lansirala svoj azitromicin pod imenom Sumamed. Danas je to jedan od najčešće korištenih antibiotika u svijetu.
Njemačkoi tehnološki institut Frauenhofer je ranih 90-tih razvio prvi MP3 player, koji se nije proslavio. No, tada na scenu stupa hrvatski programer i student zagrebačkog FER-a Tomislav Uzelac koji je 1997. napravio AMP MP3 Playback Engine, koji se smatra za prvi MP3 player.
Od lipnja 2007. godine kada je objavljeno da je hrvatski znastvenik Marin Soljačić, na čelu skupine znanstvenika s Massachusetts Institute of Technology (MIT) izveo eksperiment bežičnog prijenosa energije, danima je i tjednima to otkriće bilo udarna tema svjetskih medija. WiTricity (Wireless Electricity u prijevodu bežična struja), kako se zove taj koncept bežičnog prijenosa energije, mnogi su proglasili revolucionarnim jer bismo se zahvaljujući njemu već za nekoliko godina mogli riješiti kabela i žica uz pomoć kojih napajamo mobitele, laptope, MP3 playere, male kućne robota i slične uređaje. Soljačić je došao na ideju za ovaj projekt jedne noći kad ga je probudio iritantni zvuk njegovog mobitela, signalizirajući da je baterija prazna.
  • M-parking (SMS-parking)
Riječ je o jedinstvenom sustavu naplate, koji su prvi u svijetu razvili hrvatski stručnjaci i isključivo je rezultat domaće pameti. Uslugu su 2001. godine u potpunosti osmislili Vipnetovi stručnjaci i to nekoliko mjeseci nakon što je u svijetu predstavljen GPRS, osnova za tu uslugu. Model plaćanja parkiranja mobilnim telefonom preuzeli su kasnije brojni operateri u svijetu. Nakon uvođenja M-parkinga sada i putnici u zagrebačkim autobusima i tramvajima mogu plaćati karte SMS-om. M-prijevoz uslugom Zagrebački električni tramvaj uveo je tehnološki najsuvremeniji način u sustavu naplate, omogućivši putnicima jednostavnu kupnju autobusnih i tramvajskih karata.
  • Roto rašpa, tračna rašpa - Ivan Krunić
Na 13. britanskom sajmu inovacija u Londonu, BIS London 2013., Ivan, Roman i Tomislav Krunić osvojili su za "Roto rašpu" i "Tračnu rašpu" posebnu nagradu DoubleGold i čak dvije zlatne medalje. Kod roto rašpe je inovacija da strugotina izlazi kroz rupice reznih izdanaka i ima svojstvo samohlađenja kod rotacije i znatno dulje traje nego brusni papir. Jedna rašpa mijenja 20-ak najkvalitetnijih laminatnih brusnih diskova

 
Baner

Newsletter

Želite li primati obavijesti o igrama darivanja i novim sadržajima na Lukinom portalu, predbilježite se na naš Newsletter.
KOLUMNE
Baner
Baner
Baner
Baner