Plivanje je prava uživancija i jedan od najzdravijih sportova, ali samo ako se poštuju određena pravila!
Plivanje harmonično razvija sve glavne mišićne skupine, ne opterećuje koštano-zglobne strukture te utječe na zdrav razvoj organa za disanje. Stoga su plivanje i igre u vodi idealne za djecu.
Ipak, postoje potencijalne opasnosti na koje treba obratiti veliku pozornost, naročito ljeti kad bi djeca najradije cijelo vrijeme boravila u vodi.
Neplivači ili loši plivači su sami po sebi opasnost. Dijete se lako povede za vršnjacima koji znaju plivati pa krenu u dublju vodu. Nikad ne ostavljajte dijete bez nadzora na plaži ili uz bazen, čak i ako je naučilo održavati se na vodi! Da bi se savladala tehnika
plivanja, potrebno je vrijeme. Za dijete se može reći da "zna plivati", tek kad samostalno može preplivati najmanje 25 metara. Osim toga, djeca nemaju razvijenu sposobnost procjene svojih mogućnosti.
Za djecu koja ne znaju plivati radije koristite prsluke za plivanje, nego obruče ("šlaufove") i narukvice ("mišiće").
Više:
Kako naučiti plivati
- Jastuci za plutanje ("luftmadraci")
Nikad ne ostavljajte dijete u vodi bez nadzora, na prozvodima na napuhavanje poput popularnih "luftmadraca", čamčića, krokodilčića, bazenčića i sl. Dijete s njih može lako skliznuti ili ga pak struja vode ili valovi vrlo brzo mogu odnijeti dalje od obale. Djeca ne smiju učiti plivati bez prisutnosti odraslog plivača, držeći se za takve napuhance koji su krajnje nesigurni.
Nikad nemojte naglo ulaziti u vodu, a to se naročito odnosi na djecu. Iako je ljeti more toplo, uvijek je značajna razlika između temperature zraka u odnosu na temperaturu mora – ponekad i preko 15°C. Djeca osjećaju razliku u jednoj desetini stupnja Celzijusa! Nagli ulazak u vodu može biti vrlo neugodan, ali i opasan jer može dovesti do poremećaja rada srca.
Ronjenje je djeci najzabavnije jer postaju pravi mali istraživači. Ipak, nešto starija djeca se vole takmičiti tko će duže zadržati dah i dublje zaroniti ili jednostavno žele skupiti što više školjaka koje se nalaze na dnu. Pri tome loše procijene povratak na površinu, prije izlaska iz vode mogu udahnuti i tako se dovesti u životnu opasnost. Ako primijetite da se vaše dijete upušta u ovakve "avanture", razgovarajte s djetetom, upozorite ga na opasnosti i nadzirite morske igre.
Ako dijete voli roniti, neka zaroni budu polagani i postepeni. Nagli zaron može dovesti do neugodnog pritiska u ušima ili bola u sinusima. Djeca se u takvim situacijama nerijetko uspaniče i prebrzo izrone, što opet uzrokuje brzu i bolnu promjenu tlaka.
Najveći broj povreda u moru nastaje uslijed skokova na glavu u nedovoljno duboku vodu. Posjekotine su manji problem, po život su opasne povrede vratne kralježnice.
Druga opasnost su previsoke skakaonice! Skok s prevelike visine može dovesti do ozbiljnih povreda.
Morska voda sadrži sol koja donekle djeluje antibakterijski, ali to se ne odnosi na priobalja gdje se izlijevaju fekalne vode, na nedovoljnoj udaljenosti od plaže.
Također, toplina i vlaga pogoduju razvoju bakterija i gljivica, a pothlađivanje u mokrom kupaćem kostimu može biti uzrok ozbiljnih zdravstvenih problema. Najčešće infekcije su infekcije probavnih organa, upale uha i očiju, infekcije kože i urinarne infekcije.
Izbjegavajte predug boravak u vodi, istuširajte se odmah po izlasku iz vode i presvucite se u suhi kupaći kostim. To je naročito važno kad su u pitanju djeca koja se ne izlažu sunčanju pa se njihove kupaće gaćice znatno sporije suše.
