IGRE PO UZRASTU
ORIJENTACIJA U PRIRODIGlavne strane svijeta su četiri smjera: sjever, istok, jug i zapad - u odnosu na neko mjesto na zemljinoj površini.  Orijentacija je snalaženje u prostoru, odnosno, određivanje glavnih strana svijeta u odnosu na naše stajalište. Nakon što smo odredili jednu stranu svijeta, jednostavno je odrediti ostale. To je važno stoga što ako znamo gdje smo, znamo i kako doći do nekog cilja. Danas ćemo na mnogim mjestima naići i na putokaze, ali što ako skrenemo s puta i nađemo se na mjestu gdje putokaza nema, a ne poznajemo kraj? Tada nam pomažu znanje, karta i sposobnost orijentiranja. Riječ orijentacija potječe od francuske riječi orienter, prema latinskom oriens (izlazak Sunca, vidi Orijent) - što znači smjer prema istoku. Orijentirati se možemo na razne načine, a najpoznatiji načini su pomoću: kompasa (kojeg je, uz zemljopisnu kartu i sat, dobro imati uz sebe kad idemo na izlet u prirodu), pojava u prirodi, Sunca, tri štapa, sata, zvijezde Sjevernjače i Mjeseca. Orijentacija pomoću kompasa Kompas je instrument koji reagira na magnetizam Zemlje, a služi za određivanje strana svijeta. Pokretna magnetna igla uvijek se okreće prema sjeveru, odnosno, ne miruje sve dok kompas nije okrenut prema sjevernom polu. Dakle, osoba koja drži kompas treba se okretati sve dok se magnetna igla ne umiri. Kad se to dogodi, osoba je okrenuta prema sjeveru. Orijentacija prema pojavama u prirodi Strane svijeta možemo odrediti i prema nekim pojavama u prirodi iako takvo određivanje nije posve sigurno zbog osobitosti pojedinih područja (promjene uzrokovane vjetrom, prostor koji se nalazi iza brda):
Orijentacija pomoću Sunca Kod nas je Sunce svaki dan u godini: u 6 sati ujutro na istoku, u 12 sati na jugu, a u 18 sati na zapadu. Ako sunce izlazi prije 6 sati, onda je to nešto sjevernije od istoka, ali u 6 sati dođe točno na istok. Ako pak, sunce izlazi nešto kasnije od 6 sati – zimi, onda je to nešto južnije od istoka i u to vrijeme točan istok na ovaj način ne možemo odrediti. Isto je i sa zalazom sunca. Pri ovome moramo paziti na zimsko i ljetno računanje vremena. Po ljeti treba dodati jedan sat na sva vremena (sunce je u 7h na istoku, u 13h na jugu i u 19h na zapadu). Orijentacija pomoću tri štapa i Sunca Koliko god se činilo čudno, ovo je najpreciznija metoda. Zahtijeva vedro nebo i puno vremena, a sav pribor se može naći u prirodi. Potreban nam je dugačak ravan štap, dva mala štapa ili kamena i nešto za crtanje kružnice (špaga, vezica za cipele, remen, drugi ravan štap...). S ovom metodom započinjemo ujutro. Zabodite dugačak štap okomito u zemlju. Zemlja mora biti ravna. Sada jedan mali štap morate zabosti u zemlju točno tamo gdje završava sjena dugačkog štapa. Zavežite špagu ili sl. za veliki štap i ocrtajte kružnicu dužine malog štapa.
Sada treba čekati do podneva. Tijekom prijepodneva sjena će se skraćivati sve do podneva, kada će opet početi rasti. U podne, kada je najkraća, sjena pokazuje točno na sjever. No, nije lako odrediti kada je sjena najkraća, pa je dobro stalno markirati točke. Orijentacija pomoću sata i Sunca Za sunčanog vremena, pravac juga možemo sa sigurnošću odrediti ukoliko nam je pri ruci točan sat. Sat postavimo na dlan vodoravno i okrećemo ga sve dok mala kazaljka ne bude usmjerena u pravcu Sunca. Tada prepolovimo kut što ga mala kazaljka čini sa brojkom 12. Linija koja raspolavlja taj kut, kad je produžimo, pokazuje smjer juga. Na obratnoj je strani dakle sjever. Primjeri: - U šest sati ujutro, sunce je nad istokom. Ako malu kazaljku usmjerimo prema suncu i prepolovimo kut između male kazaljke i broja 12 dobijemo točni smjer juga.
Isto kao i kod svih računanja strana svijeta povezanih sa satom i ovdje morate paziti na ljetno ili zimsko računanje vremena (po ljeti umjesto 12h gledamo 13h). Za vedrih noći, pravac sjevera lako se može odrediti po zvijezdi Sjevernjači (polarnoj zvijezdi). Ova sjajna zvijezda uvijek se nalazi na sjeveru. Najlakše je pronalazimo uz pomoć zviježđa Velikih kola (Velikog medvjeda). Ovo zviježđe nije teško uočiti na nebeskom svodu, jer se sastoji od sedam dosta jasnih zvijezda raspoređenih u obliku kola (četiri kotača i rudo – vidi sliku). Kad se to zviježđe pronađe, tada njegove zadnje dvije zvijezde spojimo zamišljenim pravcem kojega produžimo oko pet puta. U produženju ćemo naći Sjevernjaču (vidi sliku). Sjevernjača se nalazi u zviježđu Malih kola (Maloga medvjeda – slika) i najjasnija je njegova zvijezda. |
||
|
- U pola dva popodne:
