• Lubenica - najbolje voće za gašenje žeđi jer sadrži čak 92 posto vode!

Od lubenice se mogu pripremiti i prava ljetna osvježenja, kao što su frape od lubenice ili voćna salata u kombinaciji s drugim voćem i atraktivno poslužena u izdubljenoj polovici lubenice! Od lubenice možete napraviti i osvježavajući sladoled tako da sok lubenice ulijete u kalup za sladoled i zamrznete ga.

Lubenica je dostupna gotovo cijele godine, a najviše se konzumira ljeti. U hladnjaku je se može čuvati do tjedan dana.

Pri kupnji cijele lubenice odaberite onu čija težina odgovara njenoj veličini, a kora je glatka i ne previše sjajna. Udarite li po njoj prstima zvuk ne bi smio biti šupalj. Strana na kojoj je lubenica ležala na zemlji prilikom sazrijevanja mora biti žućkaste boje, a nikako bijele ili zelene, jer nam je to pokazatelj da je ubrana prerano, što će se negativno odraziti na teksturu, okus i sočnost lubenice. Ukoliko kupujete rezanu lubenicu obratite pozornost na boju i svježinu voća.

Ovo voće je bogat izvor hranjivih tvarikoje štite srce, poput vitamina Ci karotenoidnog fitonutrijenta, likopena, koji im također daje karakterističnu crvenkasto-roza boju. Likopen, uz beta-karoteni vitamin A, pruža snažnu antioksidativnu zaštitu.

Lubenica je također dobar izvor magnezija i kalija, dvaju minerala za koje je poznato da pomažu uravnotežiti krvni tlak, kao i vrlo dobar izvor vitamina B6.

• Dinja

Kod nas je sezona dozrijevanja dinje u razdoblju od lipnja do kolovoza. Dinja se čuva 2-3 dana na sobnoj temperaturi kako bi potpuno sazrela, a zatim je se čuva u hladnjaku oko pet dana.

Konzumira se svježa, u voćnim salatama, sladoledu, odlična je kao hladno predjelo uz pršut i za pripremu hladnih juha.

Pri kupnji dinje pripazite na peteljku oko koje se mogu stvarati kapljice vlage, što je znak da je dinja ubrana prerano. Kod zrele dinje peteljka lako otpada, na čijem mjestu ostaje malo udubljenje, dok druga strana dinje mora biti mirisna i gipka na dodir.
Izbjegavajte dinje koje imaju mekane dijelove, tamna oštećenja ili napukline.

Dinja je bogata vodom, vitaminima C i A te kalijem, koji kao antioksidansi štite organizam, potiču rad bubrega te smanjuju visok krvni tlak. Biljna vlakna potiču probavu, a oblog od iscijeđenog soka dinje ili od naribane dinje služi za otklanjanje boli.

• Bobičasto voće

Dolaskom viših temperatura, bobičasto voće postaje iznimno sočno. Jedite ga zasebno ili ga uključite u salate, deserte i žitarice.

Bobičasto voće je dostupno od svibnja do rujna. Bogato je antioksidansima.

Maline

Maline su dostupne od sredine lipnja do kraja kolovoza. Maline se, prekrivene plastičnom folijom, mogu čuvati u hladnjaku do 2 dana, a odlične su za zamrzavanje.

Konzumiraju se svježe, u želeu, marmeladi, kolačima, sladoledu, kao dekoracija...

Pri kupnji birajte sočne maline, ujednačene tamne boje. Vrlo su krhke pa ih stavite na vrh košare kad ih nosite s tržnice. Budete li u prilici, probajte i izuzetno rijetke bijele maline ili one vrlo krupne, nastale križanjem s kupinom.

Maline daju energiju, a zbog obilja vitamina C imaju jako antioksidacijsko djelovanje. Sadrže i folnu kiselinu, kalcij i magnezij. Bogata celuloznim vlaknima, pa su odlične protiv opstipacije.

• Nektarina i breskva

Ovo je voće dostupno tijekom srpnja i kolovoza. Zrelo voće se u hladnjaku može čuvati do 2 dana, a nedozrelo do 2 tjedna.

Konzumira se svježe, u kompotu, kuhano u sirupu, u voćnoj salati, kolačima, uz pršut...
Ploške bresaka i nektarina se mogu zamrznuti ili konzervirati u sirupu.

Pri kupnji birajte one koje su mekane na dodir, jer breskve ne sazrijevaju poslije berbe. Žute sorte su kiselije od bijelih. Crvenkaste vinogradske breskve poznate su po finom okusu.

Brskve i nektarine su bogate flavonoidima i zahvaljujući njima štite krvne žile. Uspostavljaju ravnotežu u odnosu na kiseline iz nekih drugih namirnica. Žute sorte bogatije su vitaminom C od bijelih sorti.

• Marelice

Dostupne su od srpnja do kolovoza. U hladnjaku ih se može čuvati do 5 dana u plastičnoj vrećici.

Konzumiraju se svježe, u kompotu, kolačima, voćnim salatama, sirupu...

Marelica neće sazrjeti nakon berbe. Zato birajte voće ne po crvenoj boji, koja ne jamči zrelost, već po mekoći. Ima više vrsta marelica. Velike i čvrste s jakim mirisom, narančaste, dosta tvrde ali finog mirisa, zatim narančaste s crvenim mrljama, a vrlo su ukusne i mekane svijetlo-narančaste marelice.

Marelice su korisne za vid, štite kožu i pripremaju kožu za sunčanje jer su bogate provitaminom A (od 1,5 do 3 mg). Bogate su i kalijem, što pomaže kod visokog tlaka i olakšava spavanje.

• Smokve

Dostupne su od lipnja do studenog. U hladnjaku se čuvaju do dva dana, mogu se zamrzavati.

Konzumiraju se svježe, mogu se peći (kolači), kuhati (marmelada) ili dodati ljetnim salatama...

Prilikom kupnje obratite pažnju da su smokve izvana neoštećene, mekane na dodir kada ih se nježno stisne, ali da nakon pritiska zadržavaju svoj oblik. Miris im mora biti blag, a ukoliko je kiseo radi se o prezreleom voću pa će i njihov okus biti kiseo. Ukoliko kupujete domaće smokve, blaga puknuća vanjske kožice nisu toliko važna ako ćete ih odmah konzumirati.

Smokve su odličan izvor vlakana, kalija i magnezija.

• Šljive

Naša napoznatija sorta - šljiva bistrica dozrijeva krajem kolovoza i početkom rujna. Nakon kupnje šljive možete čuvati 2-3 dana u hladnjaku jer brzo dozrijevaju.

Konzumiraju se svježe, mogu se peći (kolači), kuhati (marmelada) i zamrzavati.

Prilikom kupnje, šljiva treba biti s peteljkom, čvrsta i neoštećena, dok je "magličavost" površine dokaz da se s njome pravilno rukovalo.

Zbog obilja vitamina, minerala, dijetetskih vlakana i prirodnih šećera, šljiva zauzima važno mjesto kao voće u prehrani. 

Sadrži vitamine B-kompleksa, zbog čega je izuzetan stimulator izmjene ugljikohidrata u organizmu. Pomaže kod poteškoća s koncentracijom, jača srce i imunitet, regulira probavu, čisti organizam i odstranjuje iz njega štetne tvari te potiče rad jetre i popravlja apetit.