Najveći herbarij na svijetu nalazi se u Prirodoslovnom muzeju u Parizu i sadrži oko 9 milijuna primjeraka.

Kako sam izraditi herbarij?

Prvo dobro promotri prirodu oko sebe. Biljke su svuda; u vrtu, oko kuće, na livadi, prirodno izrasle ili posađene.

Kao pravi prirodoslovac, obuci komotniju odjeću i obuću, a od pribora svakako ponesi mali nožić ili lopaticu, stare novine, mapu s tvrdim koricama, bilježnicu, olovku i digitalni fotoaparat (ukoliko ga imaš) te pravac u prirodu.

Zašto komotnija odjeća i obuća?
Zbog puno sagibanja i hodanja po različitom terenu.

Zašto nožić ili lopatica?
Zato jer se biljke za izradu herbarija uzimaju iz prirode, cijele, sa svim dijelovima biljke pa ih je pomoću nožića ili lopatice potrebno oprezno izvaditi iz zemlje.

Zašto stare novine i mapa?
Kada biljku izvadiš i očistiš od zemlje, potrebno ju je nježno rasporediti na novinski papir koji će poslužiti za upijanje vlage, a između krutih korica mape zadržat će lijep oblik.

Zašto bilježnicu i olovku?
Kako bi na licu mjesta na novinama napisao naziv biljke, a u bilježnicu osim naziva, stavio gdje je i kada biljka ubrana.

Zašto digitalni fotoaparat?
Zato što sam herbarij možeš upotpuniti slikama biljaka, a možeš napraviti i fotoherbarij umjesto pravoga. Ujedno sliku nepoznate biljke možeš jednostavno poslati nekome tko to zna.

Kako završiti herbarij kod kuće?

Kada dođeš kući, još nema odmora. Naime, biljke iz mape treba prebaciti na svježe novinske papire. Dobro je da između biljaka minimalno bude dupli novinski papir. Ukoliko imaš biljku s lukovicom (npr. visibaba), prije nego što je staviš među upijajuće papire, lukovicu umoči u vrelu vodu i pritiskom između prstiju ocijedi sok.

Nakon toga, da bi iz biljaka izašla sva vlaga i sok, potrebno je na njih staviti opterećenje, najčešće u obliku debljih i težih knjiga.

Da bi se biljke kvalitetno posušile, potrebno je svakodnevno mijenjati upijajuće papire tijekom 5-6 dana.

Sada slijedi završni dio. Suhu biljku prebaci na veći, deblji bijeli papir i pričvrsti je manjim trakicama selotejpa. Nakon toga treba na prazan prostor zalijepiti etiketu koja sadrži sljedeće podatke, za primjer je uzet maslačak.

Kako bi zaštitio biljku od oštećenja, papir je dobro omotati celofanom.

Ako želiš, možeš napraviti usporedni herbarij koji obuhvaća usporedbu nekih dijelova biljaka, npr. listova ili cvijetova.

Herbarij se sprema na tamno i suho mjesto. Kako bi spriječio da ti kukci oštete biljke, stavi uz herbarij naftalin.

Zanimljivosti

• Najstariji primjerci herbarija napravljeni su daleke 1569. u Njemačkoj.
• Najveći herbarij na svijetu nalazi se u Prirodoslovnom muzeju u Parizu i sadrži oko 9 milijuna primjeraka.
• Herbarium Croaticum je utemeljen 1875. godine i brojio je 25.000 primjeraka.
• Herbariji se prije spremanja tretiraju suhim zrakom ili se hlade na -18°C.
• Herbarijske zbirke se spremaju u spremišta gdje se čuvaju u idealnim uvjetima na 20-21°C uz vlagu 50-60%.
• Boravkom u prirodi uvijek treba voditi računa o Zaštićenim, ugroženim, osjetiljivim i rijetkim biljnim vrstama.