Svi mi nekoliko puta u danu zakašljemo, ali smo zabrinuti kad kašlju naši najmlađi. Koji su mogući uzroci, koji oblici kašlja postoje i kako pomoći djetetu?

Što je kašalj?

Kašalj je naglo, ekspolozivno izdisanje, pri čemu brzo strujanje zraka ponese nakupljeni sadržaj sluznice dišnih puteva prema ustima. Kašalj je najčešće refleksni odgovor koji nastaje podražajem receptora za kašalj, razmještenih u sluznici ždrijela, grkljana, dušnika i bronha. Kašalj je prirodni način odstranjivanja uzročnika podražaja sluznice dišnih putova.

Što izaziva kašalj?

Podražaj na kašalj mogu izazvati strana tijela, čestice prašine, hlapljiva kemijska sredstva, promjene u temperaturi i, kod djece najčešće, nakupljanje sekreta koji nastaje zbog alergije ili upale na sluznici dišnih puteva.

Najčešći uzroci prehlada i kašlja

Oko 80% posjeta pedijatru događa se zbog upala dišnih puteva i popratnog kašlja. Pri tome, u većini slučajeva, roditelji dovode djecu koja pohađaju jaslice ili vrtić, dakle borave u kolektivu.

Tijekom djetinjstva, imunosni se sustav postupno razvija te u potpunosti sazrijeva tek u dobi od oko 15 godina.
U prvim mjesecima i godinama života, sposobnost obrane organizma od infekcije značajno je smanjena. Ranim polaskom u jaslice, dijete će biti izloženo virusima, bakterijama i gljivicama, pa se može očekivati da će u prosjeku obolijevati 2-3 puta mjesečno. Tijekom prvih mjeseci i godina pohađanja kolektiva, javlja se dugotrajno curenje nosa i slijevanje sekreta u ždrijelo te dalje, u dušnik i bronhe. Zbog tog sekreta, djeca imaju povremena zakašljavanja u kojima se čuje "otkidanje" sekreta sa sluznice, tzv. vlažni ili produktivni kašalj.

Vrste kašlja

Razlikujemo produktivni (vlažni, "zreli") od neproduktivnog (suhog, podražajnog) kašlja. Kod djece s akutnim upalama dišnih putova kašalj je redovit simptom. Počinje kao neproduktivan, a nastaje zbog upalnog podražaja sluznice. Nakon nekoliko dana javlja se produktivni kašalj zbog pojačanog lučenja sluzi. Dijete do pete godine života guta iskašljani sekret, a tek kasnije nauči iskašljani sekret ispljunuti.

Obzirom na vrstu kašlja, određuje se daljnje postupanje:

• povremeno produktivno zakašljavanje – kratkotrajni kašalj uz vlažne hroptaje u prsima ili grlu

To je najčešći tip kašlja kod djece kojoj curi nos. Dijelom je uzrokovan podražajem sluznice upalom, ali i cijeđenjem sekreta iz nosa u ždrijelo i dušnik. Uobičajeno je opće stanje djeteta dobro. Savjetuje se čišćenje nosa i spavanje na povišenom položaju. Produktivni kašalj se često javlja noću. Neko vrijeme nakon što dijete zaspi, dolazi do grčevitog, vlažnog iskašljavanja nataloženog sekreta. Naime, kad dijete zaspi, oslabi refleks gutanja pa sekret, umjesto da bude progutan, odlazi u dušnik.

• učestale salve suhog kašlja, dijete pocrveni u licu, ne može doći do zraka, ne čuju se hroptaji ili se u kašlju čuju fićuci

Kad se javi upala sluznice bronha, dolazi do njezina oticanja i sužavanja malenih ogranaka bronha. Tada su u naporu (i kod kašlja) znatno otežani brz protok zraka i iskašljavanje sekreta. Kašalj se pojačava kad je dijete u ležećem položaju. Opće stanje može biti teže poremećeno, san isprekidan, hranjenje otežano (apetit slab, povraćanje u kašlju). To je slika koja svakako zahtijeva pregled pedijatra. Nerijetko, u želji da pomognu djetetu, roditelji posegnu za nekim sirupom koji se nalaze u slobodnoj prodaji. No, potreban je oprez jer uzimanje sirupa koji potiče stvaranje sekreta može pogoršati kašalj s obzirom na to da se nakupljeni sekret ne može iskašljati i ostaje zarobljen u plućima. Najvažnije je pojačano uzimanje tekućine, čime se osigurava bolje vlaženje sluznice, i eventualno biljnog sirupa koji blago vlaži sluznicu i širi dišne putove (ogranke bronha).

Kašalj u ležećem položaju

Gotovo se sve vrste kašlja pojačavaju u ležećem položaju. Zašto je to tako?
Ljudsko tijelo sadrži veliku količinu vode koja je raspoređena u tjelesnim tekućinama unutar i izvan stanica. Kada sjedimo ili stojimo, najveći je tlak tekućine u najnižim dijelovima tijela (u nogama). U ležećem položaju, tjelesne se tekućine pomiču prema gornjim dijelovima tijela. Kod djece i mladih ljudi, ovaj pomak tekućine izaziva otok sluznice dišnih puteva.
Kod obične prehlade, nos se u potpunosti zatvara. Kod upale sinusa, javlja se bol. Kod upale sluznice u području grkljana, javlja se otežano disanje, a u bronhima se javlja ili pojačava opstrukcija.
Ako je zrak hladan i vlažan, taj je otok manje izražen.

• Poteškoće sa srednjim uhom

Otok sluznice u predjelu nosa otežava dotok svježeg zraka u srednje uho. Dok je dijete u uspravnom položaju, dok je budno i kreće se, guta i ispuhuje nos, uspijeva protisnuti zrak kroz Eustahijeve cijevi iz nosa u srednje uho.
Kada zaspi, tih aktivnosti nema i u ležećem se položaju otok nosne sluznice pojača te gotovo u potpunosti prekine dotok zraka. Tako postupno nastaje podtlak, bubnjić se uvlači i javlja se bol, koja često rezultira naglim djetetovim buđenjem uz bolni plač.

• Upalni i alergijski bronhitis

Kod djece s bronhitisom, postavljanje u vodoravni položaj izaziva napadaje suhog kašlja. Naprezanjem se dodatno povećava tlak tekućine u prsnom košu, što ima za posljedicu još veći otok sluznice u najmanjim ograncima bronha. Stoga će kod manjeg djeteta otok sluznice izazvati veće poteškoće disanja i intenzivniji kašalj.

• Subglotični laringitis

Radi se o skupu simptoma najčešće uzrokovanih virusnom infekcijom sluznice područja glasnica i dušnika. Kao posljedica upale, nastaje otok sluznice i suženje dišnog puta. Obično se javlja ujesen i u proljeće. Nakon što je dijete mirno zaspalo, budi se prestrašeno, promuklo kašlje i lovi zrak. Najčešće nema vrućicu ili mu je tjelesna temperatura samo blago povišena. Javlja se promuklost, a prolaskom zraka kroz suženi dio, izazivaju se vibracije okolnih struktura koje se čuju kao grubo "struganje" u grlu prilikom disanja, kašljanja ili plakanja. Zvuk sliči glasanju tuljana ili pasjem lavežu. Djeca su pritom nemirna i prestrašena zbog nedostatka zraka. Većina slučajeva je blaga i brzo reagira na liječenje. No, treba upozoriti kako postoje i druge, za život opasne upale u području gornjih dišnih puteva, koje u početku mogu imati iste simptome kao i virusni laringitis.

• Alergijska astma

U posljednje vrijeme nažalost bilježimo značajno povećanje broja djece koja boluju od alergijske astme. U osnovi je riječ o preosjetljivosti sluznice dišnih puteva na alergene koje djeca udišu.
Najčešće je riječ o peludu trava, korova i drveća, kućnoj prašini i grinjama, duhanskom dimu te o mačjim ili pasjim dlakama. Alergeni izazivaju alergijsku upalu sluznice koja tako podražena postaje pogodno tlo za razvoj infekcija uzrokovanih bakterijama i virusima.

Kada treba zatražiti liječničku pomoć?

• U slučaju da dijete otežano diše i tijekom mirovanja.

• Ako dijete ima samo nekoliko mjeseci.

• Dijete "lovi" zrak (podignuta brada, otvorena usta, raširene nosnice, izraženo korištenje mišićja vrata, prsišta i trbuha pri disanju).

• Jako je nemirno i pokušava pronaći položaj u kojem bi mu bilo lakše disati.

• Ne plače i odbija proizvesti bilo kakav zvuk.

• Boja kože djeteta je blijeda ili plavkasta.

• Žali se na jaku grlobolju (odbija progutati gutljaj tekućine, bolno "tuli").

• Ne može držati glavu pognutu naprijed na prsa.

• Ima vrućicu veću od 38,5 °C.

• U slučaju da je djetetu ubrzano bilo (više od 160 otkucaja u minuti).

• Ako izgubi svijest.

• Ako izgleda vrlo bolesno, bez obzira na stupanj teškoća s disanjem.

• Ako ste kao roditelj jako zastrašeni.

• Svaki dugotrajni kašalj zahtjeva posjetu liječniku.

• Treba osigurati svjež i vlažan zrak

Bolesti dišnih putova najčešće su u jesen i zimu. Tada djeca uglavnom borave u zatvorenim, grijanim prostorijama. Sluznica dišnih putova izlučuje sluz u kojoj se nalaze zaštitna protutijela. Nakon što na sluznicu dospije bakterija, na nju se veže protutijelo i razori je. Na sluznici se, uronjene u sluzi, nalaze trepetljike koje je čiste gurajući sekret prema ustima. Pri prekomjernom grijanju, suhi zrak posuši sluznicu dišnih putova: sluz se zgusne, nema protutijela, trepetljike (koje imaju ulogu čistača sluznice) se slijepe – čišćenje sluznice prestaje i ona postaje suha i ranjiva. Izlaskom na svjež i hladan zrak sluznica reagira i počinje pojačano lučiti sekret (djeci curi nos kad je zima, suze oči). Time se pojačava učinak čišćenja. Uz to, djeca se na otvorenom više kreću. Disanje i strujanje zraka u dišnim putovima je brže te se učinkovitije odstranjuju štetne čestice sa sluznice dišnih putova. Ako djeca borave u prostorijama gdje se puši, obolijevaju višestruko češće (triput češće od upala uha ili bronhitisa). I život u područjima velikog onečišćenja zraka povećava učestalost upala dišnih putova.

• Treba se kretati

Uz probleme koje izaziva suh i topao zrak, boravak u zatvorenom prostoru povezan je s manje kretanja. Kretanjem se ubrzava disanje, strujanje zraka postaje višestruko brže, a time i čišćenje dišnih putova. Istraživanja su pokazala i da umjerena tjelesna aktivnost potiče imunološki sustav.

• Čistoća

Valja imati na umu da se većina upala dišnih putova širi rukama! Najopasnije je ući u prostoriju u kojoj boravi osoba koja pati od prehlade. Higijenske navike vrlo su važan činitelj u nastajanju infektivnih bolesti u dječjim kolektivima. Rjeđe pranje ruku (djeteta ili njegovatelja) nakon brisanja nosa, mijenjanja pelena, prije hranjenja ili priprave obroka statistički je značajno povezano s povećanom učestalosti respiratornih bolesti. Djeca rukama raznose sekret nakupljen zbog kašljanja ili brisanja nosa. Podučite djecu da kišu i kašlju u rukav, pa će šake ostati čiste. U doba prehlada često perite igračke i površine na kojima se djeca igraju. Jednaka povezanost s akutnim upalama dišnih putova postoji i pri uporabi zajedničkog ručnika (umjesto papirnatih) te rjeđeg pranja posteljnog rublja – plahti (rjeđe od jednom na tjedan). Savjetuje se da svako dijete ima svoje posteljno rublje te da se nakon spavanja slaže tako da površina koja je bila u kontaktu s djetetom bude okrenuta prema unutra. Na taj način nema kontakta i mogućeg prijenosa bakterija s jedne plahte na drugu.

• Prehrana

Uravnotežena prehrana osigurava jak i zdrav imunološki sustav. Nutritivni nedostaci mogu povećati osjetljivost na viruse i bakterije, stoga se preporučuje da u svakodnevnu prehranu uvrstite svježe voće i povrće, orašaste plodove, sjemenke, grah i cjelovite žitarice.

Namirnice koje doprinose jačanju imuniteta su: limun, jagode, banane, papaja, dinja, borovnica, marelica, mango i grejp, češnjak, luk, rajčica, brokula, slatki krumpir, špinat, mrkva, kelj, tikvice, mahunarke te proizvodi od soje.

Ove namirnice sadrže visoku razinu vitamina, minerala, enzima i antioksidansa koji jačaju imunitet. Osim toga, preporučuje se i konzumacija žutog povrća koje sadrži karotenoide – prirodnu tvar koja potiče imunološki sustav i proizvodnju bijelih krvnih stanica.

Izuzetno je važno ne preskakati doručak!

• Unos tekućina

Pobrinite se da vaše dijete u svakodnevnoj prehrani unosi dovoljnu količinu tekućine u obliku vode, mlijeka ili voćnih sokova bogatih vitaminima. Izbjegavajte pića s visokim udjelom šećera ili umjetnih sladila.

• Dovoljno sna

Osim što utječe na psihički i fizički razvoj djeteta, odgovarajuća količina sna pomaže i u održavanju zdravlja i obrane od infekcija. Loš san može smanjiti otpornost organizma, povećati vjerojatnost pojave raznih infekcija, ali i utjecati na njihovo trajanje i učinkovitost cijepljenja.

• Čišćenje nosa

Sluznica nosa je prva crta obrane od većine uzročnika upale dišnih puteva. Nedvojbeno je od iznimna značenja uklanjati gnojni sekret iz nosa. Vlaženjem sluznice fiziološkom otopinom sekret se razrjeđuje, pa ga sluznica može učinkovitije ukloniti. Uz to što se povećavaju izgledi za brže izlječenje, smanjuje se opasnost od upale srednjeg uha.