Što je važno znati pri polasku u 1.razred?
1. Od prvog dana važno je da se polazak u školu veže uz radosne trenutke u obitelji. Bez žurbe i panike roditelji će na vrijeme probuditi svoje dijete za polazak u školu. Krenite od kuće na vrijeme. Dođite u školu dovoljno rano (prije početka nastave 10-15 minuta), kako bi imali dovoljno vremena da se pozdravite s djetetom i da se ono može pridružiti drugoj djeci u igri. Kad se dijete navikne na školu, dovoljno je da ga samo kratko pozdravite i ostavite u društvu vršnjaka kako bi što prije samostalno odlazilo u školu.
2. Obratite pažnju da dijete ujutro doručkuje. Ukoliko ne prima užinu u školi, spakirajte djetetu hranu za školu kako ne bi gubilo vrijeme na velikom odmoru za odlazak u dućan.
3. Torbu, knjige i školski pribor pripremite zajedno s djetetom večer prije. Raspored sati stavite na vidno mjesto u sobi. Naučite dijete da se što prije osamostali u spremanju školske torbe prema rasporedu sati za slijedeći dan, kao i da pripremi čistu odjeću kako se ne bi gubilo vrijeme ujutro prije škole. Provjerite vremensku prognozu kako bi znali treba li djetetu kišobran ili kabanica. Odjeća se treba lako oblačiti i svlačiti, naročito kad dijete u raporedu sati ima tjelesno-zdravstvenu kulturu. Ako dijete još ne zna zavezati vezice na cipelama i tenisicama, kupite mu obuću na "čičak".
4. Prvih nekoliko tjedana je dobro da roditelji vode dijete u školu i dolaze po njega, te ga postupno pripremajte za samostalan odlazak u školu.
5. Povežite se s drugim roditeljima koji stanuju u Vašoj blizini kako bi Vaše dijete kasnije moglo u grupi s drugom djecom dolaziti i odlaziti u školu. Povezivanje s drugim roditeljima je važno i da bi dijete moglo prepisati gradivo od prijatelja kad je izostalo iz škole ili kad zaboravi što ima za zadaću.
6. Djetetu je potrebno osigurati dovoljno sna (najmanje 8-10 sati). Od početka uspostavite navike odlaska na spavanje u određeno vrijeme.
7. Označite sve stvari svoga djeteta (torbu, tenisice, dres za tjelesni) inicijalima ili nekim znakom kako bi se stvari, u slučaju gubitka lakše identificirale i pronašle. Djeca često zamjenjuju školski pribor i knjige pa ih naučite da paze na svoje stvari. Preporuka je da se vrijedne stvari ne nose u školu (npr. zlatnina), jer škola nije odgovorna za njihov gubitak.
8. Dijete treba znati gdje se nalazite i gdje Vas može dobiti na telefon u slučaju potrebe. Mobitele djeca često gube ili su opterećena time da ih ne izgube ili razbiju. Ukoliko se Vaše dijete koristi mobitelom, objasnite djetetu kako se pali i gasi jer za vrijeme nastave mobitel mora biti isključen kako ne bi ometao nastavu.
9. Odlazak kući poslije škole - provjerite kad nastava završava (saznajte rapored zvonjenja) i u prvo vrijeme dočekujte svoje dijete pred školom. Ostavite si za to dovoljno vremena, dočekajte dijete s osmijehom. Nemojte kasniti jer se dijete lako uplaši ako niste tamo gdje ste se dogovorili da ćete ga čekati.
10. Naučite Vaše dijete da Vam pokaže poruke iz škole ili da pokaže Vašu poruku učiteljici. U prvo vrijeme je dobro da sami provjerite ima li poruka u blokiću za poruke.
11. Odaberite vrijeme i mjesto za pisanje domaćih zadaća i držite se tog raporeda. Naučite dijete da se najprije rješavaju školske obveze, a onda je na redu igra. Pomozite djetetu ako zatraži pomoć, ali nemojte raditi umjesto njega.
12. Za sva pitanja ili nedoumice obratite se najprije učiteljici Vašeg djeteta, koja Vam treba pomoći i saslušati Vas.
Više o pripremama za prvi razred osnovne škole:
I dok je naš prethodni članak ( Pripreme za školu) govorio o pripremi predškolaca za školu, ovim člankom savjetujemo kako poticati pažnju i samostalnost prije polaska u školu te kako omogućiti da prvi dan škole bude "dan iz snova“. Osim dobre pripremljenosti za usvajanje akademskih znanja (čitanja, pisanja, matematike) za uspješno školovanje važnu ulogu imaju pažnja i samostalnost djeteta. Pažnju ćete razvijati spontano, baveći se djetetom i usmjeravajući njegove aktivnosti na ciljane zadatke. U početku razvoja pažnja je nenamjerna i vezana je uz interes prema sadržaju, ali s vremenom prelazi u hotimičnu pažnju, a to je ciljano usmjeravanje pažnje na određeni sadržaj. Danas djeca često imaju problema s pažnjom što je rezultat modernog načina života gdje je gotovo sve na "pritisak gumba“. Stoga, učite dijete strpljivosti, uvedite mir i strukturu u njegov život, igrajte društvene igre, čitajte priče, kontrolirajte vrijeme za crtiće i kompjuterske igrice.  Samostalnost ćete razvijati vjerujući svom djetetu da može i zna. Samostalno dijete je samopouzdano, sretno i uspješno. Ono razvija emocionalnu i socijalnu zrelost jer je svjesno svojih mogućnosti i zna da može neovisno o pomoći drugih. Roditelji imaju najvažniju ulogu u razvoju samostalnosti kod svog djeteta. Samostalno dijete ne znači dijete koje je prepušteno samo sebi, već naprotiv. To je dijete koje preuzima obaveze i odgovornosti primjerene svojoj dobi. To je dijete koje odrasta uz strpljenje, vjeru i poruku svojih roditelja da može: samo jesti (bez obzira na nered), samo se obući (koliko god to trajalo), samo se okupati (neovisno o "poplavi" u kupaonici)...
Poticanje samostalnosti u početku znači i puno nereda i "potrošenog" slobodnog vremena, ali to je sjajna "investicija" za budućnost. Samostalna djeca mnogo se lakše snalaze u školi. A od "školarca" se puno toga očekuje: treba se odvojiti od roditelja i provesti dan u školi, voditi računa o svojim stvarima, zadaćama i zaduženjima, samostalno obavljati higijenske potrebe, samostalno jesti, donositi odluke, poštivati autoritet i određena pravila funkcioniranja u grupi.
Ako dijete ima naviku da obavljate sve umjesto njega, ne možete očekivati da će prvi dan škole staviti torbu na ramena i odjednom biti netko drugi. Djeca koja su polazila vrtić već su svladala strah od odvajanja, naučila funkcionirati u grupi i razvila socijalne vještine. Za djecu koja nisu polazila vrtić nudi se mogućnost pohađanja "male škole“ koja se organizira u predškolskim ustanovama a koja ima zadatak pripremiti djecu za polazak u školu.
Da bi prvi dan škole bio "dan iz snova"...
Bez obzira koliko je vaše dijete samostalno pomoglo bi da prije početka škole zajedno upoznate put kojim će ići u školu. Posjetite školu dok još nije puna djece i galame, upoznajte se s prostorijama i budućom učiteljicom. Na taj način smanjit ćete strah od nepoznatog koji će se javiti i kod onih najsamostalnijih.
Pozitivne stavove djeteta prema školi razvit ćete tako da o školi uvijek pričate kao o mjestu na kojem će raditi zanimljive stvari, puno učiti i upoznati nove prijatelje. Nemojte dijete plašiti školom niti učiteljicom.
Uključite dijete u sve aktivnosti vezane uz nabavu i pripremu školskog pribora i knjiga.
Naučite dijete adresu stanovanja, vaše brojeve telefona i gdje radite. Naučite ga sve važne informacije koje će mu pomoći da se osjeća i bude sigurno.
Neka polazak u školu bude veseo i važan događaj.
Sretno!
Autorice teksta: Nataša Čičin-Šain, prof defektolog i
Stela Horvat, prof rehabilitator
Više o pripremama za prvi razred osnovne škole:
|
Upisi u školu su završili. "Regrutirani" su novi prvašići koje u rujnu očekuju školska zvona. Polazak u školu bit će velika promjena kako u njihovom životu, tako i u životu njihovih roditelja i obitelji.
Prve prave obaveze i pravila koje nosi škola označavaju kraj "bezbrižnog" razdoblja djetinjstva. I dok se jedni vesele polasku u školu jer preuzimajući obaveze postaju "veliki", ima i onih koji je se plaše ili bi se radije još igrali. Ukoliko ste vi ponosan "vlasnik" prvašića, raznim aktivnostima možete pripremiti svog školarca na sve ono što ga očekuje u njegovoj novoj pustolovini. Za savladavanje čitanja posebno je važno da su kod djeteta razvijene sve " predčitalačke vještine" koje ne podrazumijevaju poznavanje slova nego dobro razvijene govorne vještine (dobar izgovor svih glasova), bogat rječnik za dob, gramatično izražavanje, razumijevanje strukture rečenice koja se sastoji od riječi, a riječi od glasova, glasovnu osjetljivost, uočavanje rime. Sve potrebno za uspješno savladavanje čitanja počeli ste razvijati kod svog djeteta još davno kada ste prvi puta uzeli slikovnicu u ruke, pročitali mu priču, naučili ga pjesmicu.
Djeca se od najranije dobi pripremaju za školu. Razvijaju intelektualne funkcije kroz igru "usput" jer uče iz svega što čine i što vi radite s njima. Da bi dodatno pripremili svoje dijete za lakše usvajanje čitanja, čitajte mu priče koje će ono prepričati. Dok čitate pratite tekst prstom kako bi dijete razumjelo da čitate s lijeva na desno i da slova prate riječi koje izgovarate. Igrajte igre u kojima ćete osvijestiti glasovnu sintezu i analizu: nabrajajte što više riječi koje počinju na zadani glas, pa koje završavaju na zadani glas, neka dijete razlikuje kratke od dugih riječi, prepoznaje kraće riječi kada ih rastavite na glasove (t a t a, s t o l, k o nj, i sl.), povezuje pojedini glas s njegovim simbolom (slovom), te neka samo rastavlja kraće riječi na slogove i glasove. Za savladavanje pisanja preduvjet je dobro razvijena fina motorika ruke. Priprema za pisanje također je započela davno: loptanjem, penjanjem, ljuljanjem, igrama u pijesku, slaganjem kockica... Sve su te aktivnosti pripremile motoriku ruku za "najfiniji" rad. Kod djece se najčešće prirodno javi interes za olovku, crtanje, bojanje. Omogućite mu "radni kutak" gdje će moći crtati, bojati, rezati i lijepiti. Tada obratite pažnju na pravilan hvat olovke, na neaktivnu ruku koja treba pridržava papir, potičite ga na precrtavanje zadanih oblika, spajanje točkica i bojanje unutar zadanih okvira. To su vrlo važne aktivnosti koje će razviti finu motoriku šake za kasnije oblikovanje slova.
Najsveobuhvatnije su pripreme za savladavanje matematike jer je matematika "svuda oko nas", a da toga nismo niti svjesni. Da bi dijete razumjelo matematiku mora imati dobro usvojene prostorne odnose (u, na, pokraj, ispod, iznad, ispred, između, gore, dolje...), uočavati odnose među predmetima (veći, manji, jednak, teži, lakši, viši, niži...), razlikovati predmete prema svojstvima (razlikovanje boja, tvrd-mekan, topao - hladan, suh – mokar... ), uspoređivati predmeta i grupirati ih prema zadanom kriteriju (prema boji, obliku, veličini...), prepoznavati količine (puno, malo) i na kraju mehanički brojati (do deset), prebrojavati te povezivati količine s brojem.
Da bi razvili vještine potrebne za razumijevanje i svladavanje matematike koristite razne prilike svakodnevnog života: sortirajte igračke kad pospremate sobu, prebrojavajte ih, sortirajte rublje (iste čarape), grupirajte pribor za jelo, uspoređujte velike i male cipele, pokućstvo po visini i širini. Iskoristite šetnju za razgovor o tome što je blizu, a što daleko, što je veliko a što malo, što je visoko a što nisko. Uključite svog predškolca u razne kućanske aktivnosti. Osim što će mu to omogućiti da usvoji razne spoznaje, dijete će na taj način razviti i samopouzdanje.
Razgovarajte s djetetom o svim promjenama koje ga očekuju. Recite mu da imate puno povjerenja u njega i njegove sposobnosti i da ste uz njega ako mu treba pomoć.
Pohvalite dijete, pokažite ponos, ohrabrite njegovu znatiželju, izrazite uzbuđenje i veselje zbog polaska u školu.
Autorice teksta: Nataša Čičin-Šain, prof defektolog i
Stela Horvat, prof rehabilitator
Više o pripremama za prvi razred osnovne škole:
Boravak na plaži
S djetetom provodimo vrijeme na plaži ujutro i predvečer, a između 10 i 16 sati se zadržavamo u izrazitoj sjeni ili u kući.
Zaštita od sunca
 Dječju kožu je potrebno zaštititi kremom s visokim zaštitnim faktorom, a ako dijete ima alergiju na sunčevo zračenje, prije odlaska na more se treba posavjetovati s pedijatrom.
Za učinkovitu zaštitu od sunca koristite kreme sa zaštitnim faktorom ovisno o tipu kože vašeg djeteta i to na svim otkrivenim dijelovima tijela, a kremu obavezno nanesite i ispod ruba kupaćih gaćica jer se rub pomiče uslijed djetetova gibanja, pa se na tako nezaštićenim dijelovima tijela mogu stvoriti opekline. Vodite računa o tome da dijete namažete kremom za sunčanje još kod kuće, barem pola sata prije nego što iziđe na sunce, te da se krema dobro upije u kožu (ne odmah obući odjeću jer će se krema obrisati u odjeću). Bilo bi dobro kremu nanositi na djetetovu kožu barem svaka 2 sata i neka krema bude vodootporna kako se ne bi isprala u moru. Osim na izravnom suncu, djeca su izložena UV zrakama i u hladu i u vodi jer većina prirodnih površina; trava, pijesak, zemlja i voda, reflektiraju UV zrake. UV zrake prodiru i u more pa se na dubini od ½ metra javlja čak oko 40 % zračenja s površine!
Također treba imati na umu da neka djeca mogu biti alergična na sunce ili na kreme koje sadržavaju visoke UV faktore i sun block, jer sprječavaju kožu da diše i da se znoji.
Jednako kao što je važno preventivno nanošenje kreme prije sunčanja, važan je i tretman nakon kupanja, tj. tuširanje djetetove kože u čistoj slatkoj vodi kako bi se isprala sol i nečistoća, te nanošenje kreme za poslije sunčanja kako bi se koža osvježila i vratila joj se vlaga.
Na plažu je potrebno ponijeti kapicu sa širokim obodom ili sa štitnikom, tzv. šiltericu. Najbolje je ako kapa ima i produžetak za vrat. Kapice bi trebale biti od prirodnog materijala da se glavica ne znoji i da diše, i od materijala koji se brzo suši, za slučaj da kapica padne u vodu.
Kako biste spriječili oštećenje očiju, preporučuje se nošenje sunčanih naočala s UVA faktorom (po mogućnosti crna stakla).
- Kupaće gaćice, kostimi i ostalo
Osim ručnika, na plažu je potrebno ponijeti i nekoliko kupaćih gaćica za presvući dijete ako je more hladno ili ako vani puše vjetar, zato da dijete ne prehladi mjehur, a ukoliko nema prirodnoga hlada, potrebno je ponijeti suncobran ili neko drugo sredstvo za stvaranje umjetnog hlada. U vjetrovitim predjelima i morima s hladnijom temperaturom vode preporučuje se kupaće odijelo od neoprena koje čuva tjelesnu toplinu, sprječava prodor hladne vode i vjetra te štiti ramena od sunčevog zračenja.
Za dijete je bolje da nije golo već da ima gaćice ili pelene za kupanje, pogotovo ako se igrau pijesku. Tako ćete dijete zaštititi od upala i ozljeda.
Boravak u vodi
 Djeca puno brže gube tjelesnu toplinu od odraslih, pa bi njihov boravak u moru trebao biti što kraći da se ne pothlade. Dulje zadržavanje u vodi kojoj je temperatura niža od 28ºC može uzrokovati i brojna oboljenja. Zbog toga bi se dijete trebalo kupati u toploj vodi. U more treba uvijek ulaziti polako i smireno, postepeno prilagođavajući tjelesnu temperaturu temperaturi mora. Kod male djece osobito treba paziti da se ne pothlade. Neka se samo samo brćkaju u plićaku jer je tamo voda najtoplija. Kupajte se zajedno s djetetom. Igrajte se i zabavljajte u vodi. Provlačite dijete kroz vodu, rolajte ga i rotirajte. Pokažite mu kako može plutati, a kako se aktivno kretati.
Ako primijetite da su djetetu nosić i uši hladni, usnice plave ili da drhti, izvedite ga iz vode, obrišite i zamotajte u ručnik, utoplite i pustite ga da se malo zagrije na suncu.
Djeca, pogotovo ona mlađa, od jednog do drugog ljeta često zaborave plivati ili im se ponovno pojavi strah od mora i vode, stoga se preporučuje da prvo kupanje svakoga ljeta bude uz vašu pomoć i pod vašim budnim okom, te uz vašu podršku ili kroz igru. Ako se dijete i unatoč tome jako plaši, ne tjerajte ga na kupanje, već izađite iz mora i igrajte se s njime u plićaku ili na obali. Na plaži nikada ne ostavljajte djecu bez nadzora, držite ih na oku kad se kupaju. Ako idu plivati duže relacije ili roniti, neka to čine u pratnji starije osobe i vrsnijeg plivača/ronioca.
Sigurnost i zabava u vodi
Za sigurno i ugodno kupanje kod djece koja nisu (vrsni) plivači koristit će kolutovi i narukvice za napuhavanje, prsluci, plutajuće daske i druga sredstva za plivanje. Osim sigurnosti, ova sredstva djeci služe i za zabavu. Zaštitne narukvice na napuhavanje ili tzv. "prsluci za spašavanje" puno su efikasniji od koluta oko struka, jer ne ograničavaju kretanje djeteta kroz vodu i nema opasnosti da dijete ispadne iz njih.
Za još više zabave tu je i niz najrazličitijih brodića, čamaca za napuhavanje, lopti, kantica i lopatica i drugih igračaka. Ako dijete već zna plivati, kupite mu ronilačke naočale ili masku i peraje kako bi moglo upoznati podvodni svijet. Poželjno je da i vi ronite zajedno s vašim djetetom tako da pazite na njega i da mu pokažete stanovnike morskih dubina i objasnite kako žive, čime se hrane i slično, a posebnim jednokratnim fotoaparatima možete fotografirati ne samo podvodni svijet već i vaše dijete dok roni.
Igre
 Kantice, lopatice, grabljice, kalupi i kantice za zalijevanje uvijek dobro dođu bez obzira na tip plaže. Na pješčanoj plaži pomozite djetetu da od pjeska izgradi dvorac ili bazen, tortu, kolačiće ili jednostavno neki oblik iz kalupa (ribica, morska zvijezda, brodić i sl.). Za razvoj djeteta važno je da dijete dira pijesak, prevrće ga i osjeća toplinu ili hladnoću, strukturu i težinu, spozna razliku između mokrog i suhog pijeska i sl . Pijeskom možete zajednički prekrivati pojedine dijelove svojeg i djetetovog tijela i zakopavati se u pijesak. Načinite nekoliko brdašaca od pijeska i u jedan od njih sakrijte neki manji predmet te potičite dijete da ga pronađe. Smatra se da crtanje prstima u pijesku poboljšava taktilnu osjetljivost, koordinaciju pokreta i razvoj odnosa lijevo-desno već kod vrlo male djece. Različite kantice i cjedila te plastične čaše iz kojih se voda može prelijevati doprinose razvoju koordinacije oko - ruka, poboljšavaju fokusiranje i razvijaju koncentraciju.
Na plaži dijete može sakupljati školjke, kamenčiće, češere, drvca koja su doplutala, plodove biljaka, itd. Školjkama ili kamenčićima može napuniti neku staklenku i staviti ju na policu gdje će predstavljati ne samo suvenir s ljetovanja, već i efektan ukras. Nadalje, od prikupljenih školjaka dijete može samostalno ili uz Vašu pomoć napraviti sliku, okvir za fotografiju, kutijicu za nakit i slično. Kupite mu udicu i pođite s njime u ribolov. Kao ješka može poslužiti meso od dagnje ili morskog puža, tijesto ili kruh.
Ako ste u mogućnosti, pružite djetetu priliku za vožnju barkom, brodom, trajektom, jedrilicom i sličnim. Također možete djetetu dati jednostavniji fotoaparat da se okuša u fotografiranju mora, plaže, svoje obitelji, okoline, primorskih kuća, brodova, lokalnog stanovništva, običaja i životinja.
Ponesite i karte za kartanje – Crni petar, Magarac, Uno i slične društvene igre, u skladu s djetetovom dobi. Te će igre i skratiti djetetu vrijeme provedeno "na ručniku", koje je potrebno za zagrijavanje tijela između dva kupanja.
Više ljetnih igara:
Dodatne preporuke
Opekline od sunca - simptomi: napeta koža, bol, oteklina, mjehurići, a moguća je i visoka temperatura, zimica, mučnina. Simptome možemo ublažiti vlažnim oblozima, hladnim kupkama i neutralnim ublažavajućim kremama. Opekline od sunca mogu se namazati jogurtom. Opekline od meduze - u dodiru s meduzom trenutno se osjeti jaka bol na mjestu kontakta, pojavljuje se promjena na koži poput opekline, a mogu se javiti i mjehuri (bule). Prvo je potrebno ukloniti lovke s kože. To možete učiniti pjeskovitom morskom vodom. Potom je potrebno kožu oprati običnom, slatkom vodom i neutralnim sapunom te hladiti oblozima. Nadalje je potrebno posavjetovati se s pedijatrom. Sunčanica - simptomi:suha koža uz osjetno povišenu tjelesnu temperaturu, glavobolja, vrtoglavica, nemir, smušenost, povraćanje i crvenilo lica. Puls je ubrzan, a disanje plitko i ubrzano. Potrebno je hitno potražiti liječničku pomoć.
Alergije na sunce – već nakon vrlo kratkog sunčanja, kod djece se mogu pojaviti alergije i različite reakcije kože na sunce. Pojavljuju se na osunčanim dijelovima tijela, a mogu poprimiti oblik otoka, osipa, plikova ili crvenih mrlja. Kod djece, alergije i preosjetljivosti kože na sunce mogu nastati uzimanjem lijekova, kozmetičkih preparata ili dječjih parfema. Najčešća alergija koja se pojavljuje kod djece je tzv. solarni osip prouzročen suncem koje u kombinaciji s tjelesnim znojem uzrokuje crvenkaste prištiće koje često prati svrbež. Najčešće se pojavljuje oko vrata i na području dekoltea.
Ukoliko primjetite neke od ovih znakova, obavezno se posavjetujte s pedijatrom.
Dehidracija - uvijek, a naročito tijekom ljeta pripazite da djeca unose dovoljnu količinu svježe tekućine u organizam. Ljeti preko kože gubimo više tekućine nego inače, znojenjem i isparavanjem - pa ju je nužno nadoknaditi. Najadekvatniji i najzdraviji napitak, naročito za djecu je voda. Ona treba biti svježa i osvježavajuća pa ponesite sa sobom torbicu ili sl. u kojoj će voda zadržati prikladnu temperaturu.
Znakovi dehidracije su: suha usta i oči, smanjeno mokrenje, neaktivnost, pospanost, ubrzano disanje, dezorijentiranost, kod beba udubljena fontanela. Potrebno je hitno potražiti liječničku pomoć.
Morski ježinac - ako dijete već hoda i samo ulazi u vodu, može stati na ježa. Zbog toga se preporučuje da dijeca imaju gumenu obuću. Ježinca iz kože odstranjujemo sterilnom pincetom, a ako to nije moguće potrebno je zatražiti liječničku pomoć.
Komarci - komarci su najbrojniji predvečer pa je potrebno dijete odjenuti u svijetlu, laganu odjeću s dugim rukavima koja ga štiti od uboda. Pri kupnji preparata za zaštitu djece od komaraca, nastojte da to budu prirodni preparati, neotrovni i maksimalno prilagođeni dječjoj koži. Hrana - djeci nudite laganu, uvijek svježe pripremljenu hranu i puno povrća. Izbjegavajte slatkiše te ih zamijenite svježim voćem na način koji će djeci biti i zabavan. Pripremite skupa voćnu salatu, izrežite zanimljive oblike iz lubenice ili dinje koje potom možete nabosti na štapiće... Velike vrućine pomažu razvoju bakterija pa izbjegavajte kupovati gotovu hranu. Ako se ipak poželite "brzog" obroka, vrlo oprezno birajte što ćete kupiti i gdje. Higijena - djeca se trebaju tuširati nakon svakog dolaska s plaže. Jednako je važno i često pranje ruku. Kad ste izvan kuće, imajte uz sebe vlažne, antiseptičke maramice ili antiseptički gel za djecu u praktičnom pakiranju.
|
