Prognoza vremena

PRILAGODBA NA JASLICE/VRTIĆ

NOVA SREDINA I POSTUPCI ODGAJATELJA

Svaku važnu promjenu u životu pojedinca prati stres, stoga što remeti prethodno stečene navike. Prilagodba na novonastale okolnosti zahtjeva dodatne napore. Promjenom remetimo stare navike i činimo ih beskorisnima tražeći drugačija, novonastaloj situaciji prilagođena ponašanja. Prilikom promjena, kod djece često dolazi do povlačenja (u nepoznatim situacijama i pred nepoznatim osobama). Upravo radi toga je važno doba adaptacije djeteta u dječje jaslice, odnosno vrtić.


Dječji vrtić Cvrčak iz Čakovca (Dječja TV)


Odlazak u jaslice/vrtić većinom je prvo odvajanje djeteta od roditelja, osobito majke, na dulje vrijeme. Istovremeno je to i prvi susret s većim brojem nepoznatih osoba. Često je ovo traumatska situacija kako za dijete tako i za roditelje jer je ispunjena strahom od odvajanja i naporima da se dijete prilagodi novoj situaciji. Način na koji će se dijete prilagođavati ovisi o njegovim individualnim osobinama, o stupnju njegova razvoja, dobi, stanju djetetovog zdravlja, ali i obiteljskoj atmosferi u kojoj dijete živi. Teže se prilagođavaju novoj okolini emocionalno labilna, nesamostalna i egocentrična djeca, kao i ona koja od ranije imaju negativna iskustva u odvajanju od roditelja (primjerice zbog hospitalizacije ili neprimjerenog privatnog čuvanja). Jednako tako, teže će se prilagoditi djeca uzrasta nepovoljnog za prilagođavanje (od 6 do 10 mjeseci), jer se u tom razdoblju učvršćuje emocionalan veza s majkom i poznatim osobama, a pojavljuje se strah od nepoznatih osoba i odvajanja.

odlazak_u_vrtic

Zbog čvrste socio-emocionalne vezanosti za majku, dijete ponekad teško doživljava polazak u jaslice/vrtić. Prilagođavanje novim osobama i sredini sigurno nije lako za dijete. Kako bi se djetetu olakšao taj prijelaz iz dobro poznate sredine u sasvim nepoznatu, praksa je pokazala da bi roditelj trebao nekoliko prvih dana boraviti u ustanovi zajedno s djetetom. Družeći se istodobno s roditeljem, odgajateljem i vršnjacima, dijete lakše prihvaća novu okolinu (Bredekamp, 1996.)

Razlikujemo nekoliko tipova prilagodbe:

  • LAKA - normalna reakcija na promjenu okoline kod djece koja imaju optimalne odgojne uvjete i koja su uspostavila sigurnu i stabilnu emocionalnu vezu s roditeljima. Kod takve se djece sve reakcije i promjene u ponašanju normaliziraju tijekom 10-15 dana boravka u jaslicama/vrtiću.
  • PRILAGODBA SREDNJE TEŽINE - promjene u ponašanju i reakcije na novu okolinu su produljene i stabiliziraju se do 30 dana boravka u ustanovi.
  • TEŠKA PRILAGODBA - dugotrajan i naporan poremećaj ponašanja koji može trajati duže od 6 mjeseci. Često je kod takve djece prisutno više nepovoljnih faktora koji produžuju period adaptacije (često poboljevanje, nepovoljni obiteljski uvjeti uz neprimjerene odgojne utjecaje i drugo).

Za dijete je od presudne važnosti uzajamna podrška i dobra komunikacija između roditelja i stručnjaka koji sudjeluju u predškolskom programu. Roditelji i stručnjaci koji često razmjenjuju obavijesti o navikama djece, osobitostima njihova ponašanja i dnevnim događajima pridonose osjećaju prihvaćanja i podrške. Djeca će osjetiti napetost ukoliko se roditelji i odgajatelji međusobno natječu ili jedni drugima zamjeraju. Mnogi roditelji se osjećaju krivima i tjeskobnima što ostavljaju svoju djecu na skrbi drugoj osobi. Međutim, ukazivanjem podrške roditeljima, kao prvim odraslim osobama u životu njihove djece te se napetosti mogu u velikoj mjeri umanjiti. U dobroj se predškolskoj ustanovi roditelje drži djetetovim primarnim izvorištem ljubavi i skrbi stoga je vrlo važno podržavati roditelje i raditi s njima da im se pogne kako da se osjećaju sigurno u roditeljskoj ulozi (Došen - Dobud, 2004.).

roditelji_vrtic

Vrlo je važno da odgajatelji daju roditeljima upute kako dijete pripremiti za boravak u jaslicama/vrtiću. Treba opisati kako će boravak djeteta u ustanovi teći, to jest čime i kako će se hraniti, gdje i u čemu će spavati (ako dijete ima potrebu za dnevnim odmorom u obliku spavanja), kako će se obavljati higijena djeteta itd. Bitno je naglasiti da je vremenski raspored u suvremenim ustanovama ranog odgoja i obrazovanja fleksibilan i primjeren, određen dječjim potrebama. Na taj način roditelj doznaje što može poduzeti sam da djetetu neke stvari ne budu nove kad dođe u jaslice/vrtić, na primjer može privikavati dijete da jede žlicom, pije iz šalice i sl. Isto tako koristeći se primjerima, odgajatelji trebaju uputiti roditelje kako da reagiraju u različitim odgojnim situacijama, što ih ne treba posebno zabrinjavati (upoznavati iz s razvojnim fazama i potrebama djece) i kako da potraže pomoć stručnjaka te po čemu mogu znati da li je kriza prebrođena. Prije dolaska u jaslice/vrtić, stručnjaci (odgajatelji, pedagog ili drugi stručni suradnik) moraju dijete upoznati kao pojedinca sa svim njegovim osobinama i potrebama (podaci o zdravlju djeteta, razgovor s roditeljima o odgoju, djetetovim potrebama, mogućnostima, interesima itd). Odgajatelj dogovara s roditeljima datum dolaska djeteta u vrtić te koliko će vremena provesti ondje prvih dana.

vrtic_clanak2

Da djetetu novi prostor ne bi bio sasvim nepoznat treba staviti igračke i predmete koje većina djece ima kod kuće na vidno mjesto. Važno je omogućiti novopridošlom djetetu da zadrži svoje osobne svari kod sebe (omiljenu igračku, bočicu, dudu varalicu) jer time mu pružamo bolji osjećaj zaštićenosti i sigurnosti. Novo se dijete prvih dana prihvaća onakvo kakvo jest, ne postavljaju mu se nikakvi zahtjevi u vezi s navikama i ponašanjem.

Odgajatelj kontakt treba pokušati uspostaviti oprezno i ne suviše nametljivo. Nepovjerljivost prema nepoznatim osobama razvojno je normalno i znak je da djeca odrastaju emocionalno, spoznajno i socijalno. U kvalitetnim predškolskim programima uvažava se ta razina razvoja i pronalaze se načini da se olakšaju takvi trenuci (Bredekamp, 1996.). U prikladnom trenutku, uplakanom i uplašenom djetetu treba prikazati nešto zanimljivo, zaokupiti dijete igračkom što je mnogo bolje nego forsiranje izravnog fizičkog kontakta s nepoznatom osobom. Treba osigurati vedro raspoloženje u odgojnoj grupi kako bi dijete, kad prestane plakati, oko sebe vidjelo vedra i nasmiješena lica.

Trajna je njega od presudne važnosti za razvoj tako malog djeteta. Rasporedi dnevnih događanja moraju se prilagođavati prema djetetovu ritmu hranjenja i spavanja (odmora). Držanje djeteta u krilu i milovanje određeni su djetetovim sklonostima i potrebama za tjelesnim dodirom. Tim primjerenim interakcijama dijete razvija osjećaj dobrohotnog svijeta, svijeta vrijednog njihove pažnje. Osjećaj udobnosti i emocionalne sigurnosti koji prenose tople i odgovorne osobe stvara temelj za učenje kojim djeca postaju sposobna za stjecanje novih iskustava.

prilagodba_na_vrtic_clanak
  

ISKUSTVA DJEČJEG VRTIĆA CICIBAN

Prije nego što dijete postane polaznik vrtića odvijaju se kontakti na relaciji roditelj - ustanova. Prve kontakte iniciraju roditelji, oni dolaze i traže informacije, izražavaju želju i potrebu za upisom djeteta u jaslice/vrtić. Pedagoginja i ravnateljica vrtića upućuju zainteresirane roditelje u program ranog odgoja i obrazovanja djece te im daju uvid u život u vrtiću. Svaki roditelj dobije informativni letak o vrtiću i CD koji je pripremila pedagoginja vrtića. CD sadrži prezentaciju rada vrtića, osnovne postavke odgojno-obrazovnog pristupa djeci te prezentaciju o prilagodbi djeteta na život u vrtiću. Roditelje se upućuje kako pripremiti svoje dijete, ali i svoju obitelj na uključivanje u vrtić, navode se moguće krize i situacije s kojima će se roditelji vrlo vjerojatno susresti prilikom tog procesa.

Nakon što su se roditelji odlučili za upis djeteta u jaslice/vrtić, prikupljaju potrebnu dokumentaciju i pristupaju inicijalnom razgovoru kojeg vodi pedagoginja vrtića. Razgovor (Intervju) se sastoji od niza pitanja u kojima roditelji daju sve potrebne informacije o djetetu - npr. obiteljske prilike, zdravstveno stanje djeteta, posebne sklonosti, interesi djeteta i sl. Odgajateljima su ove informacije iznimno korisne budući da olakšavaju pripremu odgajatelja za uključivanje novopridošlog djeteta u odgojno-obrazovni rad. Prilagodbi svakog djeteta pristupa se individualno i u tom procesu aktivno sudjeluju odgajatelji, pedagoginja i ravnateljica vrtića. Postiže se dogovor oko datuma dolaska djeteta u vrtić. Roditeljima se u individualnom razgovoru objasni proces adaptacije djeteta, omogućuje im se i potiče ih se da prve dane borave sa svojim djetetom u grupi ohrabrujući dijete da istražuje sobu dnevnog boravka, stupa u kontakte s odgajateljem i drugom djecom. Roditelj sudjeluje u higijeni djeteta i hranjenju. Vrlo je važno i vrijeme koje roditelj provede s odgajateljem - smanjuje se strah od nepoznatog, a razmjenjuju se informacije o djetetu.

roditelji_u_vrticu

Boravak roditelja u sobi dnevnog boravka i njihovo aktivno uključivanje u adaptaciju djeteta pokazalo je odlične rezultate - djeca su opuštenija, manje plaču i konačno odvajanje od roditelja lakše podnose. Odgajatelj uz pomoć posebno kreiranog protokola sustavnog promatranja prati djetetovu adaptaciju. Na početku svog boravka u vrtiću dijete boravi kraće, a onda se postupno povećava vremenski boravak djeteta i polako se uvodi u ritam dana jaslica/vrtića. Odgajatelji i stručni tim uz dogovor s roditeljima donose odluku kada je dijete spremno ostati samostalno u vrtiću. Pedagoginja i ravnateljica često borave u grupi preuzimajući aktivne uloge u odgojno-obrazovnom radu odgojne grupe. Proces adaptacije najzahtjevniji je period boravka djeteta u vrtiću tako da svi stručnjaci koji mogu pridonijeti uspješnoj prilagodbi sudjeluju u tom procesu.

Polazeći od suvremenih spoznaja o potrebama djeteta i obitelji nastoji se unaprijediti suradnja s roditeljima raznim načinima komunikacije odgajatelja, pedagoginje i ravnateljice vrtića. Osim informativnih panoa (kutića za roditelje) i telefonskih konzultacija, uveli smo i pisane poruke. Za djecu jaslične dobi naglasak je na zadovoljavanju primarnih djetetovih potreba - jelo, spavanje, raspoloženje, posebno uočeno razvojno napredovanje. Za djecu vrtićke dobi, pisane poruke proizlaze iz sustavnog praćenja djeteta, stručne dokumentacije i fotodokumetacije, a oblikovane su pozitivno i afirmativno izvješćujući roditelje o posebnom napretku djeteta, o situaciji koja je za dijete i odgajatelja bila važna i slično. Ovakve pismene poruke oblikovale su se na stručnim sastancima vrtića gdje se dogovaralo i istraživalo kako one trebaju biti formirane da bi bile svjedočanstvo djetetovog razvoja. Reakcije roditelja na ovakav način komunikacije su odlične - izjavljuju da skupljaju takve poruke u posebne omote i čuvaju ih kao uspomene iz vrtića, izjavljuju da ih djeca često traže da im ih iznova čitaju, da su djeca ponosna na svoja postignuća u vrtiću.

dv_kutina_clanak
Dječji vrtić Kutina

Pristup informacijama o djetetu roditelji imaju i putem elektroničke pošte što je sasvim novi oblik suradnje s roditeljima. Na razini vrtića rađeno je istraživanje koje je pokazalo da mlade obitelji, informatički pismene izuzetno cijene takav oblik komunikacije.


Autorice: Sanja Mlađen Coha, odgajateljica,
Branka Biketa Caktaš, prof.
DV "Ciciban", Bjelovar

Vezani članci:
 
Baner

Newsletter

Želite li primati obavijesti o igrama darivanja i novim sadržajima na Lukinom portalu, predbilježite se na naš Newsletter.
KOLUMNE
Baner
Baner
Baner
Baner