Mozak

- Jedna jedina stanica ljudskog mozga može primiti više informacija od cjelokupne Wikipedije. Impulsi u mozgu putuju brzinom od preko 250 km/h, a kako je za to potrebna energija, mozak troši jednako kao i žarulja od 10 W.

- Ljudski mozak zna kada se škakljamo sami, pa se nećemo meškoljiti i smijati.

- Mozak, sam po sebi, nema receptore za bol i zbog toga ne može osjetiti bol.

- Kad čovjek spava, njegov mozak brani tijelu da radi ono što čovjek sanja. Ako čovjek sanja da trči, mozak zna da se radi samo o snu.

Nos

- Ljudski nos može zapamtiti 50.000 različitih mirisa.

- Zrak koji iskihnemo može dostići brzinu od preko 160 km/h.

- Osjetilo mirisa je oko 10.000 puta osjetljivije od osjećaja okusa.

- Svaka nosnica ljudskog nosa registrira mirise na drugačiji način. Ako se miriši desnom nosnicom, mirisi su ugodniji, a ako se miriši lijevom, mirisi su precizniji.

Usta

- Tijekom života, čovjek proizvede oko 23.000 litara sline, što je dovoljno za dva bazena.

Oči

- Gubitkom jednog oka čovjek gubi samo 1/5 vida.

- Ljudsko oko može raspoznati 500 nijansi sive boje.

- Ljudi čitaju 25 % sporije sa kompjuterskog monitora nego s papira.

Koža

- Prosječan čovjek ima oko 6 kg kože na sebi. 

 - Svaki sat s čovjeka u prosjeku padne 600.000 čestica kože. To je 680 grama godišnje, a do dobi od 70 godina prosječna osoba izgubi oko 47 kg kože.

- Svakih 2,5 kvadratnih centimetara kože, stanište je za oko 32 milijuna bakterija. Srećom, većina njih nije opasna, štoviše, te bakterije pomažu ljudskom zdravlju.

- Koža je najdeblja na dlanovima i tabanima, a njena debljina na ovim dijelovima tijela iznosi četiri milimetra. Također, koža u ovim dijelovima ima najviše znojnih žlijezda.

Otisci

- Otisak prsta formira se već kod tromjesečnog zametka.

- Baš kao i otisci prstiju, otisak jezika je drugačiji kod svake osobe. Zbog jedinstvenosti oblika i fiziološke teksture svakog jezika, on je koristan pri utvrđivanju identiteta.

Kosti

- Čovjek se rađa s 350 kostiju, no obzirom da neke kosti tijekom razvoja srastu, odrasle osobe imaju 206 kostiju.

- Osim kao podrška organima i mišićima u tijelu, kosti pomažu regulirati nivo kalcija. Kosti, naime, sadrže fosfor i kalcij, koji je potreban i mišićima i živcima. Ako tijelo nije opskrbljeno potrebnim mineralima, određeni će hormoni uzrokovati prijelom kostiju kako bi se postigla potrebna vanstanična koncentracija kalcija.

- Ljudsko lice se sastoji od 14 kostiju.

Nokti

- Noktu na ruci ili nozi treba šest mjeseci da izraste od korijena do vrha.

- Nokti na rukama rastu brže nego na nogama. Smatra se da je to tako jer su nokti na rukama češće izloženi sunčevoj svjetlosti koja stimulira njihov rast.

- Nokti najsporije rastu na palcu, a najbrže na srednjem prstu.

Dlake

- Muškarcu koji se nikad u životu ne bi obrijao, brada bi narasla preko 10 metara.

- Boja kose utječe na gustoću vlasi, a plava kosa je najgušća. ­Na prosječnoj ljudskoj glavi ima oko 100.000 folikula, a svaki može proizvesti 20 zasebnih dlaka tijekom ljudskog životnog vijeka. Ljudi crne kose imaju oko 110.000 folikula, a oni sa smeđom najmanje – oko 86.000 folikula.

- Svijetli ljudi imaju više dlaka na tijelu od tamnih.

Želudac

- Svaka tri do četiri dana, čovjek ima novu stijenku želuca. To je nužno zbog velike kiselosti unutar želuca.

Crijeva

- Tanko crijevo je oko četiri puta duže od visine prosječnog čovjeka – od 5,5 do 7 metara.

- Dugo se smatralo da je slijepo crijevo u potpunosti beskoristan organ, ali ono ima svoju funkciju. Slijepo crijevo služi za proizvodnju i obnovu bakterija korisnih za naš probavni sustav.

Krvotok i srce

- U ljudskom tijelu postoji oko 96.000 kilometara krvnih žila.

- Jedno krvno zrnce napravi potpuni krug u tijelu za samo 60 sekundi.

- Srce otkuca oko 100.000 puta na dan.

- Žensko srce kuca brže od muškoga.

DNK

- Na DNK razini se neprestano obnavlja cijelo tijelo. Kad se stare stanice zamjenjuju novima, svaka nova stanica mora imati kopiju DNK, molekule koja sadrži mnoge upute potrebne za ponovnu izgradnju svih dijelova tijela. Za razliku od fotokopija, naš DNK ne gubi na kvaliteti unatoč tome što se prilikom diobe stanica neprestano umnožava.

Položaj tijela

- Istraživanje pamćenja je pokazalo da se ljudi bolje sjete kada se nešto dogodilo, ako stanu u položaj u kojem su bili u trenutku tog događaja.

- Kad čovjek raširi ruke, udaljenost od prsta do prsta gotovo je jednaka visini tijela.

- U jutarnjim satima je tijelo u prosjeku za centimetar više nego navečer. Dodatnu visinu daje količina tekućine između diskova kralježnice, koja se obnavlja tijekom noći.

Hodanje

Da bismo napravili korak, potrebno je pokrenuti 200 mišića.

Spavanje

- San traje od dvije do tri sekunde.

- Do 60. godine, oko 60% muškaraca i 40% žena će hrkati. Jačina hrkanja u prosjeku iznosi 60 decibela. To jačina običnog govora, ali jačina hrkanja može prijeći i 80 decibela, što je jednako jačini pneumatske bušilice kojom bušimo beton.
Razina buke iznad 85 decibela opasna je za ljudsko uho i općenito zdravlje.

- Prosječna osoba zaspi za 7 minuta.

- Bez hrane čovjek može preživjeti čak i nekoliko tjedna. No nakon 11 dana bez sna – slijedi smrt.

Prehrana

- Konzumiranje voća i povrća ljudskom tijelu može pomoći da napravi osobni aspirin. Jedno je istraživanje pokazalo kako ljudsko tijelo od kiseline iz voća i povrća proizvodi salicilnu kiselinu, ključnu komponentu koja aspirinu daje antiupalna i svojstva protiv bolova.

- Nakon što se čovjek prejede, smanjuje mu se oštrina sluha.

- Hrani je potrebno sedam sekundi da dođe iz usta u želudac.

Ljudi sjaje u mraku

- Japanski su istraživači otkrili kako naša tijela emitiraju male količine svjetlosti koja je previše slabe da bi ih ljudsko oko registriralo. Iako je odavno poznato da sva živa bića proizvode malu količinu svjetlosti, kao posljedicu kemijskih reakcija u stanicama, japanski su znanstvenici prvi put to uspjeli dokazati i zabilježiti.

Smijeh

- Pri smijehu se koristi 17 mišića, a za mrštenje čak 43 mišića.

- Baš kao kad zijevnemo nakon što smo vidjeli neku drugu osobu da zijeva, najnovija istraživanja pokazuju da je i smijeh društvena mimikrija (oponašanje). Tuđi smijeh koji čujemo, stimulira područja u mozgu zadužena za facijalne pokrete, pa si ne možemo pomoći i počinjemo se i sami smijati. Smijanje, plakanje, kihanje i zijevanje ponekad je način da se stvore važne spone među ljudima. Zaključak - puno se smijte i svijet će zasigurno postati bolji!