Olimpijske igre (kratica: OI) je veličanstveno višesportsko natjecanje, koje se održava svake četiri godine. Pogrešno ih nazivamo i olimpijade, jer je olimpijadom u staroj Grčkoj nazivano čitavo razdoblje između dviju Olimpijskih igara.
Ispravan i službeni naziv nekih Olimpijskih igara, npr. konkretno Igara 2012. godine u Londonu glasi: "Igre XXX. Olimpijade modernog doba". Te Igre, u Londonu 2012. godine, zapravo nisu 30. Olimpijske igre (od Atene 1896. godine, do danas) koje su održane, nego "tek" 27. To je stoga što Igre VI., XII. i XIII. Olimpijade modernog doba, nisu održane zbog Prvog i Drugog svjetskog rata.

Isprva održavane samo u staroj Grčkoj, Olimpijske su igre oživljene krajem 19. stoljeća, djelovanjem francuskog humanista baruna Pierre de Coubertina. Na njegov je prijedlog, u Parizu 23. lipnja 1894. osnovan Međunarodni olimpijski odbor, a prvim predsjednikom tog najvišeg olimpijskog i, uopće sportskog tijela, postao je Grk Demetrios Vikelas. Ispravno zvane: "Igre I Olimpijade", tj. Prve Olimpijske igre modernog doba, održane su 1896. godine u Ateni i otada se održavaju svake četiri godine. Budući da se ubrzo ukazala potreba za jednako kvalitetnim natjecanjima u zimskim sportovima, uskoro su održane i prve Zimske olimpijske igre u Chamonixu, Francuska, 1924. godine.

Olimpijske igre su natjecanja između sportaša u pojedinačnim i ekipnim disciplinama. U ekipnim disciplinama svaka država, sudionica Igara, smije poslati samo jednu ekipu. Olimpijske igre okupljaju sportaše koje su imenovali njihovi nacionalni olimpijski odbori, a čije je prijave prihvatio Međunarodni olimpijski odbor. Sportaši, ma kako poznati i kvalitetni bili, za razliku od natjecanja na nekoliko početnih Olimpijskih igara, ne mogu se samoinicijativno i sami prijavljivati za sudjelovanje na Igrama jer bi broj, na taj način prijavljenih sportaša bio prevelik.

Kako su nastale starovjekovne Olimpijske igre

Pravi izvori o nastanku starovjekovnih Olimpijskih igara su izgubljeni kroz stoljeća, ali postoje mnoge legende i predaje o njihovom nastanku. Jedna legenda govori da je Igre ustanovio sam Zeus, kao proslavu svoje pobjede u bitci sa ocem Kronom. Druga kaže da je Heraklo jednom pobijedio na nekoj utrci u Olimpiji pa je odlučio da se tome u spomen, svake 4 godine održavaju takve utrke.

Jedan zapis o održavanju Igara u Olimpiji, datira iz 720. godine prije Krista. Uz te Igre je vezana i jedna zanimljivost. Isprva su se sportaši natjecali odjeveni, u laganu sportsku opremu, kao danas. A onda su, tijekom utrke, jednom trkaču spale hlačice i nastavio je trčati gol. To je od ostalih atleta ubrzo objeručke prihvaćeno, pa su se natjecatelji od tada natjecali goli.

Olimpijske su igre imale velik značaj. Održavane su u slavu vrhovnog boga Zeusa, kojemu je podignut veličanstveni kip u Olimpiji. Broj disciplina ubrzo je narastao do dvadesetak, a same su se Igre održavale nekoliko dana. Olimpijski su pobjednici uskoro postali osobe sveopćeg poštovanja, a prilikom njihovog povratka u rodni grad, ako je trebalo, rušili su se i dijelovi gradskih bedema da da bi s pratnjom mogli ući. Pobjednici bi bili ovjekovječeni kroz pjesme i predaje, podizali bi im se kipovi, a njihovi uspjesi bili su i materijalno nagrađivani. Ustalio se ritam održavanja Igara – svake četiri godine, a vrijeme između prošlih i budućih Igara prozvan je Olimpijadom. Stari su Grci te periode – Olimpijade, koristili i kao jednu od metoda brojanja godina.