Prognoza vremena

KOPNENE ŽIVOTINJE


Prve poznate višestanične životinje razvile su se prije oko 600 milijuna godina. Od tih prvih početaka život na Zemlji se tisućljećima razvijao i postajao sve raznolikiji...

Zvjezdonosa krtica
(Condylura cristata)

zvjezdonosa_krtica

Ova mala krtica veličine hrčka, živi na području Sjeverne Amerike Kanade i posebna je po obliku njuške koji se sastoji od 22 ticala s 25.000 osjetilnih receptora, kojima nadoknađuje nedostatak vida.

Gola krtica štakor (Heterocephalus glaber)

krtica_stakor

Gola krtica štakor ili pijesak štene, porijeklom je s područja Istočne Afrike. To je sisavac koji je u svojem surovom okruženju, razvio kožu neosjetljivu na bol. Dugački su 8-10 cm. Velike zube koriste za kopanje, ali dok kopaju usta su im zatvorena kako se ne bi punila iskopanom zemljom.

Yoda šišmiš (Nyctimene rabori)

yoda_sismis

Ovaj šišmiš je dobio ime po liku iz filma Zvjezdani ratovi. Otkriven je nedavno, na udaljenim područjima Papue (Nova Gvineja), dostupnim samo pješice ili helikopterom, gdje su znanstvenici otkrili mnoga nova, fascinantna stvorenja. Spada u porodicu "voćnih šišmiša" koji jedu voće ili ližu nektar iz cvijeća. Ta vrsta šišmiša oprašuje biljke.

Angora zec

Angora_Rabbit_03

Ovo čupavo stvorenje je angora zec ili "lavlja glava", kako ga još nazivaju. To je vrsta domaćeg kunića koja se uzgaja zbog svog dugog i mekanog krzna. Angora kunić je jedna od najstarijih vrsta domaćih kunića, koja potječe iz Ankare (Turska), kao i Angora mačka i Angora koza.

Filipinski tarsier (Tarsius syrichta)


tarsier

Filipinski tarsier je vrlo neobična mala životinja. U stvari, to je jedan od najmanjih poznatih primata, ne veći od šake muškarca.
Uglavnom su aktivni noću i hrane se kukcima. Narodna legenda kaže kako se ovi mališani hrane ugljenom, ali porijeklo predaje se odnosi na njihove "zamusane" nosiće jer često jedu kukce sa spaljenih komada drveta. Ovo je ugrožena vrsta, preostalo je malo jedinki zbog krivolova, siječa šuma i paljenja njihovog šumskog staništa za potrebe zemljoradnje.

Sunčani medo (Helarctos malayanus)

sunbear

Sunčani medo obitava u tropskim, kišnim šumama jugoistočne Azije. Visinom do 150 cm, spada u najmanje članove porodice medvjeda. Za razliku od drugih medvjeda, krzno Sunčanog mede je kratko i glatko, a ispod vrata ima naranđasto-žutu oznaku u obliku potkove, po kojoj je i dobio ime.

Ljenjivac (Folivora)

ljenjivac

Ljenivci nastanjuju krošnje stabala tropskih kišnih šuma Srednje Amerike i područja Amazonije. Ove simpatične životinje su najsporiji sisavci na Zemlji. Najveća brzina kojom se ljenjivac kreće je 1,5 m u 1 minuti. Na tlu ne može uspravno stajati, već se povlači pomoću kandži. Gotovo čitav svoj samotnjački život ljenivac provodi ovješen svojim kandžama na grani s leđima prema tlu pa tako provedu i više od tjedan dana viseći naglavce s istog stabla. Silaze na tlo samo jednom u tjednu kako bi obavili nuždu ili promijenili stablo na kojem su pojeli lišće koje im je najdraže.

Vombat (Vombatidae)

wombat-ii

Vombat je australski tobolčar, dugačak oko 1 m. Živi u šumama eukaliptusa i na otvorenim travnjacima gdje može kopati svoje jazbine, duge podzemne hodnike, u koje se uvlači preko dana. Iako vombati žive u velikim grupama, odrasle jedinke nisu društvene i prave su "svađalice". U većini mjesta u Australiji je ova životinja zaštićena i ne smije se držati kao kućni ljubimac.
Australci su se dosjetili pa izrađuju originalne suvenire vezane uz ovu životinju - od vombatovog izmeta izrađuju papir! Po parkovima u kojima vombat živi, skupljaju izmet i potom ga u tvornici ručno prerađuju u papir koji je odlične kvalitete. Naime, vombat se hrani isključivo biljkama, pa mu je izmet bogat vlaknima i stoga odličan za izradu papira.

Dugouhi skočimiš (Euchoreutes naso)

dugouha_jerboa

Dugouhi skočimiš je glodavac i noćna životinjica koja skače poput klokana. Može ih se naći u pustinjama Mongolije te sjeverozapadnoj Kini. Imaju jako dugačak repić; glava i tijelo su im dugi do 9 cm, a rep im je dvostruko dulji. Hrane se kukcima, a pri lovu se koriste zvukovima i visokim i brzim skokovima kako bi locirali i uhvatili hranu. Dugouhi skočimiš se nalazi na popisu ugroženih vrsta.

Ružičasta vila Armadillo (C. truncatus)

pink-fairy-armadillo

Ružičasta vila armadilo je najmanja vrsta armadila. Ovi sisavci su poznati po svojem koštanom, ružičastom oklopu zbog kojega izgledaju kao mali, bajkoviti vitezovi. Pronađeni su u u središnjoj Argentini, gdje nastanjuju suhe travnjake i pješčane ravnice s grmljem i kaktusima. Danas ih se može naći diljem Amerike. Bez repa su dugački do 4,5 cm, noćne su životinjice koje se, ako su uplašene, mogu zakopati u roku od nekoliko sekundi. Oblik "torpeda" i glavica zaštićena oklopom im služi za brzo zakopavanje i zaštitu od pijeska, a od prirodnih neprijatelja se brane i špricanjem vrlo jakog otrova koji im se nalazi ispod repića.

Trnoviti vražićak (Moloch horridus)

ThornyDevil

Trnoviti vražićak je mali australski gušter, dugačak do 20-tak cm. Izgleda smrtonosno, ali to se odnosi samo na mrave. Odjednom ih može pojesti oko 3000! Ova životinjica ima dvije nevjerojatne prilagodbe. Prva je da vodu uzima na način da jednostavno prolazi rosnom travom i raslinjem. Na tijelu ima male, usmjerene udubine pa kad osjeti tekućinu na tijelu, započne refleksno gutati. Pokretima koje proizvede, slijeva tekućinu ravno u usta. Druga je prilagodba obrambena. Kad ga grabežljivac želi pojesti, treba se namučiti da pronađe glavu malog guštera. Trnoviti skriva svoju pravu glavu i pruža lažnu, bodljikavu "lopticu", koja mu se nalazi na leđima.

Dugokljuna Echidna (Zaglossus bruijni)

long-beaked-echidna

Dugokljuna Echidna je pronađena u vlažnim planinskim šumama Nove Gvineje. Danas postoje tri različite vrste ovih životinja, a dvije su vrste izumrle zbog uništavanja šuma i krivolova. Dugokljuna je noćna životinja i teži oko 9 kg. Ima bodlje različitih duljina kojima nadoknađuje nedostatak zuba, a leđa su joj djelomično prekrivena krznom. Hrani se crvićima i insektima koje skuplja uz pomoć dugačkog i brzog jezika. Živi u jazbinama u šupljem drveću i u šupljinama ispod korijenja drveća ili stijena.

Aye-Aye (Daubentonia madagascariensis)

aye2

Aye-Aye je vrsta lemura koja se može naći samo na Madagaskaru. Mogu cijeli život provesti na drveću kišnih šuma, bez da silaze na tlo. To su noćne životinje koje se za dana sklupčaju u loptu pa u lišću izgledaju poput gnijezda. Neki domoroci s Madagaskara vjeruju da im ove životinjice donose lošu sreću pa ih uništavaju kad god su im na vidiku. Takav lov i uništavanje njihovog staništa su doveli do toga da se danas radi o jednoj od najugroženijih vrsta.

Karakal (C. caracal)

caracal

Karakal pripada porodici srednje velikih mačaka, koje se mogu naći u Aziji i Africi, pa otud i drugi nazivi za tu životinju; Przijski ris, Afrički ris. Više se ne smatra da se radi o risu, već o srodniku afričkog zlatnog mačka i severala. Ova mišićava mačka dugih nogu i kratkog repa voli otvorena područja, pa najradije nastanjuje suhe stepe i raskrčena šumska područja. Izvanredni su penjači i skakači, a poznati su po svojem spektakularnom lovu na ptice. Sposobni su uloviti pticu u letu, pa čak i više njih odjednom. Glasaju se uobičajenim zvukovima koje proizvode mačke, ali je zanimljivo da mogu i lajati. Taj zvuk koriste kao upozorenje.

Ukrasni gušter (Chlamydosaurus kingii)

Frilled_Dragon

Ukrasni gušter živi u Australiji i Papui Novoj Gvineji. Dvije trećine njegovog tijela čini rep, a šarena "lepeza" oko vrata mu služi za udvaranje ili upozorenje. Kad je uplašen, siktajući bježi samo na stražnjim nogama.

Komondor

komondor

Komondor je mađarska autohtona pasmina pastirskog psa. Njegovo užasto krzno je prava umjetnost prirode, nešto kao "dreadlocksi". Komondor je pas s najvećom količinom krzna u psećem svijetu. Kao kućni psi, Komondori su vrlo privrženi, inteligentni, hrabri i vjerni psi.

Alpaka (Vicugna pacos)

Alpaka

Alpaka je pripitomljena vrsta južnoameričke deve. Izgledom podsjeća na ljamu, ali je od nje znatno manja. Alpake se čuvaju u stadima koja pasu na visokim Andama Ekvadora, Peruu, Boliviji i Čileu, na nadmorskoj visini od 3.500 do 5000 m. Stanovnicima ne služe za nošenje tereta već su dragocijene zbog dlake (uglavnom s glave), od koje se izrađuju kape, šeširi, deke, ogrtači i slična odjeća južnoamerikanaca. Kaput od alpakine vune je kod Inka smatran znakom blagostanja, a vladari Inka imali su velika krda alpaka kao znak svoje moći.

Tasmanijski vrag (Sarcophilus harrisii)

tasmanian

Ovaj mesojed tobolčar, u divljini živi samo u Tasmaniji (Australija). Poprilično su agresivni i na tom području najopasniji za wombate koji su im poslastica. Glasaju se jezivim vriskom, a kad su pod stresom, ispuštaju užasan smrad. Jedna analiza snage ugriza kod sisavaca u odnosu na veličinu tijela pokazuje da ova "mala zločestoća" ima najjači ugriz. Mužjaci borbu između sebe započinju kihanjem i trljanjem nosa o nos, a potom im žarko pocrvene uši. U zatočeništvu ne mijenjaju bitno svoju ćud pa čovjek s njima treba biti vrlo oprezan. Hranitelji životinja su otkrili način kojim donekle mogu umiriti Tasmanijskog vraga - pažljivim glađenjem po leđima. Zbog specifičnog ponašanja, ova životinja se može naći u brojnim dokumentarcima i dječjim knjigama o životinjama. Možda je najpoznatiji tasmanijski vrag "Tazz" iz Looney Tunes serija. Danas je ova životinja zakonom zaštićena.

Tasmanijski tigar
(Thylacinus cynocephalus)

ThylacineHobart1933

Ovo je jedna od posljednjih fotografija ove neobične australske životinje koja se još naziva i Psoglavi vučak. Radi se o tobolčaru za kojeg se još uvijek ne može sa sigurnosću tvrditi da je izumro. Po izgledu je podsjećao na psa, osim tigrastih pruga na stražnjem dijelu leđa. Psoglavi vučak je bio dugačak 100 do 130 centimetara, a kao glavni razlog njegovog izumiranja se smatra životinja Dingo kao snažniji i napredniji grabežljivac. Posljednji psoglavi vučak nazvan Benjamin, ulovljen 1933., uginuo je 1936. u zoološkom vrtu u gradu Hobart. Ironično je da je zaštićen zakonom iste godine kad je i službeno izumro. Mnogi se opravdano pitaju je li ova vrsta potpuno istrebljena jer su mnogi ljudi, među njima i prirodoslovci i čuvari parkova, tvrdili kako su vidjeli, čuli ili naišli na karakteristične tragove psoglavog vučka. Pretpostavlja se da je psoglavi vučak, ako je ipak preživio u dubokoj australskoj divljini, vrlo rjedak i da mu je potrebna hitna zaštita.

Solenodon (Solenodon cubanus, Solenodon paradoxus)

solenodon

Solenodon nalikuje velikoj krtici (naraste do 32 cm). Ova noćna životinja, kukcojed, spada među otrovne sisavce (ima otrovnu slinu). Solenodoni su zadržali obilježja primitivnih sisavaca pa ih se smatra vrstom najsličnijiom onima koje su živjele u doba dinosaurusa. Danas postoje dvije vrste Solenodona, Kubanski i Haićanski Solenodon.

Crveno-bijela divovska leteća vjeverica (Petaurista alborufus)

giant_flying_squirrel

Ova nevjerojatna leteća vjeverica je pronađena u Kini i na Tajvanu. Nastanjuje guste planinske šume. Noćna je životinja koja se gnijezdi u šupljinama visokog drveća. Nema prirodnih prijetnji, ugrožavaju je Tajvanski lovci na divljač. Leteće vjeverice ne lete poput ptica ili šišmiša, one svojim krznenim "padobranom" klize između stabala. Smjer i brzinu mijenjaju uz pomoć ruku i nogu, a rep im služi kao aerodinamični dodatak za kočenje.

 
Banner
Baner
Baner

Newsletter

Želite li primati obavijesti o igrama darivanja i novim sadržajima na Lukinom portalu, predbilježite se na naš Newsletter.
KOLUMNE
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner