VODENA KORNJAČICA

Zašto volimo vodene kornjačice?

Vodena kornjačice nisu ljubimci s kojima se može igrati. Ipak, kornjače se smatraju pametnijima od većine ostalih gmazova. Uz dosta strpljenja i nagrada (u obliku hrane), one mogu ponešto naučiti i naviknuti se na rutinu. Općenito, kornjače su životinje koje ne vole promjene i ako žive u stabilnim i nepromjenjivim uvjetima, ubrzo će naučiti kad je vrijeme hranjenja, tko donosi hranu i gdje se hrana nalazi. Ljubitelji kornjača kažu da kornjače prepoznaju lica i različito reagiraju na ljude.
Vodene kornjačice su lijepe životinje koje su s donje i gornje strane tijela slikovito išarane ali, kako životinja stari, te se šare gube. Mlade kornjačice koje se prodaju u dobi od nekoliko mjeseci su veličine ovećeg kovanog novca, ali one mogu narasti do 30 cm.
Stoga je bolje odmah kupiti veći akvaterarij.

Porijeklo:

Porijeklo vodene kornjače ovisi o vrsti. U našim krajevima su dostupne smeđa kornjača, žutouha kornjača, crvenouha kornjača i žuto-zelena kornjača. Životni vijek im je do 15 godina.

Smještaj i njega:

Pravilan smještaj je izuzetno važan za zdravlje kornjače. Kornjačama treba osigurati prostran akvaterarij, ali budući da ove životinjice ne zahtijevaju veliku dubinu vode, gledajte da akvaterarij bude čim duži, da kornjače imaju veću vodenu površinu za plivanje.
Minimalne dimenzije akvaterarija:
dužina mora biti 4 puta dulja od kornjače, širina 2-3 puta dulja od kornjače, a visina mora odgovarati duljini oklopa kornjače kako bi se kornjača mogla bez problema okrenuti. Za svaku dodatnu kornjaču dodajte još 30 % veličine. Također, veći prostor je potrebniji ako ćete stavljati krupno kamenje na dno koje će oduzeti veći dio prostora za plivanje.

Akvaterarij treba imati kopneni dio, prostor koji je lako dostupan i suh i na kojemu se kornjačica može osušiti i sunčati. Dno akvaterarija možete prekriti šljunkom ili kamenjem, a pri tome pazite da šljunak bude veličinom veći od glave kornjače kako ga ne bi mogla progutati. Na dno možete staviti i pijesak, jer kornjačice vole po njemu rovati.

Temperatura vode u akvaterariju se mora kretati između 23°-28°C (optimalno je 26°C), a održava se adekvatnim grijačem, čija potrebna snaga ovisi o veličini akvarija. Uz temperaturu vode neophodno je osigurati sunčevo svjetlo ili posebnu lampu. Temperatura vode i adekvatno svjetlo, potrebni su kornjači za termoregulaciju, za sintezu D3 vitamina i kao stimulacija u hranjenju.

Kornjače prljaju vodu više nego akvarijske ribice, a čistoća vode održava se promjenom dijela vode i prikladnim filterom (za odrasle kornjače najadekvatniji je vanjski filter).

Vaš akvaterarij možete dodatno uljepšati umjetnim biljkama i drugim sitnicama koje možete nabaviti u prodavaonicama opreme za ljubimce.

Kako pripitomti kornjačicu?

Lakše ćete pripitomiti mladu kornjaču nego stariju jer starije kornjače već imaju usvojene navike i ponašanje. Mlade pak kornjačice mogu biti vrlo plašljive, ali budete li strpljivi i uporni, rezultati neće izostati. Kornjača će se priviknuti na vaše prisustvo i glas, tražiti će vas hranu i zapamtiti svoje ime. Kornjače imaju slabo razvijen sluh i vid i one reagiraju na prepoznatljive vibracije pokreta i glasa. Da biste to postigli, dovoljno je da svaki put kada je hranite i kada vas pogleda zazovete njezino ime. Čak možete postići da vas, dok je zovete, slijedi po prostoriji. U kojoj ćete mjeri pripitomiti svoju kornjačicu ovisi i o njezinom urođenom karakteru. Neke će kornjače biti aktivne i znatiželjne, a neke će samo boraviti u akvaterariju.
Treba znati da kornjače nisu društvene životinje i same sebi su dovoljne, pa nisu ljubitelji maženja. Maženjem im ne možete naškoditi ukoliko postoji mjera (oprezno ukoliko imate malu djecu), ali maženjem kornjača neće biti oduševljena.

Prehrana:

Vrlo je bitno da kornjače imaju raznoliku prehranu. Hrana mora biti svježa, sirova i ne začinjena. Kornjače uvijek treba hraniti u akvaterariju, u vodi, jer ne mogu gutati na suhom. Ostatke nepojedene hrane obavezno treba ukloniti, kako ne bi onečišćavali vodu.

Mlade kornjače se hrane dva puta na dan, dok one starije od godinu dana jedu svaki drugi ili treći dan. Hrana animalnog podrijetla je najvažnija hrana, što uključuje piletinu, teletinu, govedinu, pileća i goveđa srca i jetrice, slatkovodne ribe, akvarijske puževe, cvrčke, crvi brašnari, fobasi, kišne gliste itd. Ova hrana je bogata i kalcijem. Uz hranu animalnog podrijetla, kornjačama možete ponuditi i gotovu tvorničku hranu u obliku briketića i račića, ali ona nikako ne smije biti jedini izvor prehrane.

Biljna hrana je također vrlo važna, osobito u starijih kornjača. No to ne znači da hranu animalnog podrijetla treba potpuno izbaciti iz prehrane. Ponudite joj povrće kao što su mrkva, crvena salata, rajčica. Povrće uvijek treba biti svježe.
Kornjačama se ne smije davati; špinat, kupus i blitva, jer blokiraju apsorpciju kalcija, pa se javljaju problemi s oklopom i kostima.
Što se tiče voća (jagode, lubenice...), može ga se davati vrlo rijetko, jednom u dva mjeseca, zbog količine šećera koju sadržava.
Osim navedenog, možete im ponuditi i akvarijsko vodeno bilje, koje osobito vole jesti.

Postoje i gotova, specijalna hrana za vodene kornjačice.

Mlade kornjače hrane se svaki dan, dva puta dnevno, s time da je meso svaki dan obavezno. Starije kornjače hrane se mesom 2 - 3 puta na tjedan. Mladim kornjačama je obavezno 2 - 3 puta na tjedan dodavati multivitaminske pripravke u vodu, a kao izvor kalcija i sipinu kost za ptice.

Zdravlje:

Najčešće bolesti kornjačica su mekšanje oklopa, upala uha i očiju te probavni i kožni problemi. Zdravstvene smetnje su uglavnom vezane uz neprikladan smještaj i neadekvatnu prehranu.

Izgled zdrave vodene kornjačice:

ima tvrdi oklop bez oštećenja ili bilo kakvih drugih promjena

ima čiste i bistre oči

veselo pliva

redovito uzima hranu

Određivanje spola:

Kod malih je kornjačica teško razlikovati spol, ali kod starijih su te razlike vidljive u obliku repa - kod mužjaka je rep duži i tanji, a kod ženki kraći u deblji.

Druženje:

Kornjače nisu životinje koje žive u zajednicama i društvo im nije potrebno. Ipak, one se s vremenom naviknu na prisustvo ljudi pa ih se na određeni način može i pripitomiti.