New
Prognoza vremena
Pratite nas Facebook Twitter

PRIRODA I LJUDI



































































































VESNA


Vesna-krasna

Jeste li znali da se proljeće, u ovom dijelu Europe, često povezuje i uz žensko ime Vesna.

Vesna je žensko ime slavenskog porijekla i potječe od imena staroslavenske mitološke božice proljeća, prirode i mladosti. Ime je izvedeno iz indoeuropskog korijena vesr što znači svjetlost, proljeće, svitanje. Za razliku od Lade koja je također slavenska božica proljeća (ljepote i ljubavi), Vesna je imala veliku važnost kod sjevernih Slavena.

Ona je pobjedom nad Moranom (božicom zime) donosila novi život. Slavljenje božice Vesne održalo se u različitim oblicima kod većine slavenskih naroda, kroz narodne običaje kojima se tjerala zima (Morana) i odavala počast proljeću (Vesni).

Vesna je s proljećem najavljivala tople dane, plodne njive i brojna stada na pašnjacima. Osim zanosne ljepote, stari Slaveni su Vesni pripisivali i vlast nad sunčevom toplinom bez koje ne bi bilo obnavljanja prirode u zeleno i cvjetno ruho, niti bi moglo biti klijanja i nicanja novih biljnih mladica. Slaveći proljeće i Vesnu, djevojke su ukrašavale svoje ruho travom, grančicama, lišćem i cvijećem i kad je bilo dovoljno toplo, nazočni su ih polijevali vodom.

Slaveni su vjerovali da Vesna, suprotno opasnoj Morani, pomaže ljudima i da u proljeće popravlja zimom narušeno zdravlje, usklađujući rad srca i razuma. Time je ljude činila dobrima i blagima.

Vesna je prikazivana s cvijetom u kosi, u lijevoj ruci drži buket cvijeća, a na kažiprstu desne ruke stoji joj lastavica. Vesnina mjesta uvijek su bila pored vode, njezini predmeti su bili vijenci, lutke, jaja i zvona, ptice - lasta i roda, a biljke breza, vrba, maslačak i cvijet breskve.

 
Baner

Newsletter

Želite li primati obavijesti o igrama darivanja i novim sadržajima na Lukinom portalu, predbilježite se na naš Newsletter.
KOLUMNE
Baner
Baner
Baner
Baner