Prognoza vremena
ZDRAVLJE






























































Baner

CIJEPLJENJE DJECE PREDŠKOLSKE DOBI


CIJEPLJENJE

Cijepljenje je medicinski postupak, kojim se primjenom oslabljenih uzročnika bolesti ("cjelostanična cjepiva") ili njihovih dijelova ("acelularna cjepiva") u tijelu cjepljenika izaziva stvaranje specifičnih protutijela protiv uzročnika bolesti. To je tzv. aktivna imunizacija, a pasivna imunizacija je primjena gotovih protutijela (imunoglobulina) koje je neki drugi živi (životinjski ili ljudski) organizam stvorio protiv tih uzročnika. U vrijeme prije antibiotika to je bila vrlo uspješna mjera borbe protiv teških zaraznih bolesti, a primjenjivali su se serumi imuniziranih (cijepljenih) životinja. Danas se još upotrebljavaju životinjski serumi kod ugriza zmije, crne udovice i sl.

No naša tema su cijepljenja u predškolske djece. Zašto ih uopće cijepimo? Cijepljenjem zapravo izazivamo blagi, često jedva osjetljiv oblik dotične bolesti, tijelo stvori protutijela i time je zaštićeno od obolijevanja od te bolesti. Dijete se odmah nakon poroda; 2. ili 3. dana cijepi protiv tuberkuloze i ako nema kontraindikacija, protiv Hepatitisa B.

Ako kojim slučajem djete nije rođeno u rodilištu, ta se cjepiva moraju obaviti drugdje, u Primarnoj zdravstvenoj zaštiti do navršena 2 mjeseca (tuberkuloza) ili do kraja 1. mjeseca (hepatitis).

Kod redovitih prilika, kad je prvo cijepljenje obavljeno u rodilištu, sa navršena 2 mjeseca cijepi se kombinirano cjepivo protiv difterije, tetanusa, hripavca (acelularno), polija- dječje paralize, Hemofilusa influence tipa B i II doza protiv Hepatitisa B.

Nakon 8 tjedana isto - II doza, samo ne hepatitis.

Nakon slijedećih 8 tjedana isto+ III doza protiv Hepatitisa B. Time su završena cijepljenja u prvoj godini.

Nakon 1. rođendana, u 13. mjesecu cijepi se protiv (kombinirano cjepivo, sve u jednoj dozi) ospica, zaušnjaka i rubeole.

Oko dva mjeseca poslije toga provodi se i docjepljivanje protiv difterije, tetanusa, hripavca (acelularno) i dječje paralize + HiB.

Još je jedno obavezno cijepljenje tijekom četvrte godine života - II docjepljivanje protiv difterije, tetanusa i hripavca (acelularno) i time su završena cijepljenja u predškolskoj dobi.

Kasnije će biti još docjepljivanja protiv pojedinačnih uzročnika- u školskoj i kasnijoj dobi, a nebi trebalo propustiti neobavezno docjepljivanje protiv tetanusa svakih 10 godina.

Od neobaveznih cijepljenja korisno je cijepiti dojenčad do 6 mjeseci ROTAVIRUSA, te protiv uzročnika Pneumokokne infekcije (cjepivo "Prevenar"), čime se zaštićuje djecu od tih teških, moguće i smrtonosnih infekcija. U tu grupu spada i cjepivo protiv vodenih kozica (varičela), kojim će biti u potpunosti otklonjena ili značajnije smanjena mogućnost obolijevanja. O nuspojavama: nuspojave su neželjene reakcije na cjepivo ili koji drugi medicinski proizvod, koji se upotrebljava u svrhu liječenja ili sprečavanja neke bolesti. Rekli smo da je cijepljenje- imunizacija- svjesno izazivanje blago ili jedva primjetnog oblika neke bolesti, da bi tijelo počelo proizvoditi protutijela protiv te bolesti. Iz toga je vidljivo da praktički nema cjepiva koje neće imati neku nuspojavu, bilo opću (povišenu temperaturu, glavobolju, bolove na mjestu uboda ili opće nejasne bolove, koji se manifestiraju dugotrajnim plačem, ili čak blagi oblik dotične bolesti) ili lokalne, koje su vrlo česte, a sastoje se u crvenilu i manje-više bolnoj oteklini na mjestu primjene cjepiva. Spomenuta acelularna cjepiva su zato izmišljena i široko se primjenjuju jer se čini da izazivaju daleko manje i blažih nuspojava, nego ona cjelostanična, "klasična" cjepiva.

Koja se djeca ne bi trebala cijepiti?

Svako cijepljenje obavezno primjenjuje liječnik ili od njega ovlaštena medicinska sestra i svaki cjepitelj osobno procjenjuje (nakon pregleda) sposobnost cjepljenika za primjenu cjepiva. Uz to su i propisana posebna stanja, kad se cijepljenje ne preporuča, kao što su stanja akutne bolesti (blaga prehlada, kašalj, ili šmrcanje nisu kontraindikacija !), teški poremećaji tjelesnog sustava- rane kronične, metaboličke i imunološke bolesti, primjena lijekova koji smanjuju imunitet i sl. Cijepljenje je "otkriveno" još u 18. stoljeću (Jenner, protiv velikih boginja) i pomoglo je čovječanstvu da se uspješno bori protiv teških i smrtonosnih bolesti. Mi danas te bolesti nikako ili vrlo rijetko viđamo, pa su mnogi roditelji bezbrižni i misle da su cijepljenja nepotrebna, no nema ih zato što su uspješno iskorjenjena cijepljenjima, pa nebi trebalo olako odustajati barem od obaveznih cijepljenja.


mr.sc.dr. Zvonimir Zima, spec.pedijatar
Poliklinika za dječje bolesti Helena

 
Banner
Baner
Baner

Newsletter

Želite li primati obavijesti o igrama darivanja i novim sadržajima na Lukinom portalu, predbilježite se na naš Newsletter.
KOLUMNE
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner